Poslovanje aviokompanija već je nekoliko godina pod pritiskom, no pandemija koronavirusa ove je godine donijela dodatni teret. Iako je snažna državna finansijska podrška spriječila da u stečaju završe neki od najvećih globalnih avio prevoznika, poput njemačke Lufthanse, u narednim mjesecima može se očekivati val stečajeva u tom sektoru, ističu analitičari zračnog prevoza za CNBC, piše poslovni.hr.

Podaci tvrtke za obradu podataka o turističkom sektoru Cirium pokazuju da su od januara ove godine u svijetu bankrot proglasila 43 komercijalna zračna prevoznika. Za usporedbu, lani je propalo 46 aviokompanija kompanija, a 2018. njih 56. Veći prevoznici teže preživljavaju. Naime, od 43 bankrotiranih, 20 je u floti imalo više od deset aviona, dok je lani propalo 12 takvih kompanija, a 2018. godine njih deset.

“Bez vladine intervencije i podrške imali bismo masovne bankrote u prvih šest mjeseci ove krize. Umjesto toga, imali smo upravljivi broj stečajeva i vrlo malo potpunih gašenja”, ističe Brendan Sobie, neovisni analitičar tvrtke Sobie Aviation.

Po njegovim riječima, mnoštvo prevoznika bilo je u problemima još prije udara pandemije, ali sada imaju “bolje šanse za preživljavanje” zbog vladine pomoći.

Trenutna situacija je tako loša da države i nemaju drugih opcija nego da pomognu avio prevoznicima, smatra Rob Morris, analitičar Ciriuma. Međutim, uprkos finansijskim injekcijama koje pružaju vlade, prognoze za ostatak 2020. godine nisu ohrabrujuće. Dobar dio bankrota avioprevoznika događa se pri kraju godine, naveo je Morris.

Prvo i četvrto tromjesečje je najteže jer se većina prihoda ostvaruje u drugom i trećem tromjesečju. Prije pandemije aviokompanije su pokušale ostvariti što bolje rezultate tokom ljetnih mjeseci kako bi mogle mirno dočekati zimu. No, sada je glavni cilj preživjeti pod svaku cijenu i vidjeti hoće li ljeto 2021. donijeti višu potražnju, naglašava Morris.

Međunarodno udruženje avio prevoza IATA objavilo je da će prevoznici u drugom polugodištu izgubiti 77 milijardi dolara, a tokom 2021. gubiti mjesečno između pet i šest milijardi dolara.

Da situacija u branši nije blistava, govori i vijest da je britanski niskotarifni prevoznik EasyJet u četvrtak upozorio da bi ove godine mogao ubilježiti prvi gubitak od osnivanja, 1995. godine. Kompanija očekuje minus do 1,1 milijardu dolara.

Naime, zbog restrikcija na putovanja zbog koronavirusa EasyJet ima angažirano tek 25 posto kapaciteta. Kako bi preživila pandemiju, kompanija je do sada uzela 600 miliona funti vladine pomoći, otpustila 4.500 zaposlenika, prikupila 608 miliona funti od prodaje aviona te dobila 419 miliona funti dokapitalizacije od dioničara.