Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatili su na današnjoj sjednici dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), što je prijedlog dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Zvizdića (SDA) kojim se odgađa plaćanje PDV-a.

Prihvaćen je i Zvizdićev zaključak kojim je zatražio od Predstavničkog doma da ovaj zakon razmatra po hitnom zakonodavnom postupku.

Prihvaćena je i dopuna Zakona o akcizama koju su predložili poslanici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut kao i poslanica Nezavisnog bloka Aida Baručija, koji se odnosi na ukidanje akcize na denaturirani alkohol potreban u hemijskoj industriji za proizvodnju dezinfekcionih sredstava.

Poslanici su u prvom čitanju prihvatili i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona BiH kojeg su predložili poslanici Saša Magazinović (SDP), Jasmin Emrić (A-SDA) i Šemsudin Mehmedović (SDA), a odnose se na bolje definiranje krivičnih djela terorizma.

Nije bilo dovoljno glasova poslanika iz Republike Srpske za Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH u prvom čitanju, kojeg su predložili poslanici Naše stranke Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović, a koji predviđa ukidanje paušala, te je upućen Kolegiju na usaglašavanje.

Predlagači su kazali da su zakon predložili zbog osiguranja pravičnosti jer te naknade smatraju prevelikim i nepotrebnim, a iznose 700 KM. Mjesečni planirani iznos sredstava na ime paušala poslanicima i delegatima je 40.671 KM neto, što za mandatni period od četiri godine iznosi 1.952.245 KM.

Nije prihvaćen Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije u prvom čitanju kojeg je predložilo Vijeće ministara BiH, a ministar saobraćaja i komunikacija Vojin Mitrović tražio je skidanje te tačke s dnevnog reda sjednica, što nije prihvaćeno.

Poslanici nisu prihvatili negativno mišljenje Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za lјudska prava, te će mišljenje biti upućeno u drugi krug glasanja. Prijedlog je to poslanika SNSD-a i njihovih koalicijskih partnera Nebojše Radmanovića, Snježane Novaković-Bursać, Nenada Stevandića, Nenada Nešića, Jakova Galića, Obrena Petrovića, Dragana Bogdanića, Sanje Vulić i Ljubice Milјanović te poslanika HDZ-a Borjane Krišto, Nikole Lovrinovića, Mije Matanovića, Predraga Kožula i Darijane Filipović.

Usvojeno je nekoliko izvještaja, kao i izmjene Prijedloga zakona o Sudskoj policiji u drugom čitanju, te izmjene Zakona o sistemu državne pomoći, također u drugom čitanju.

Poslanici su imenovali članove Privremene istražne komisije Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

Usvojen je zaključak poslanika Nermina Nikšića (SDP), kojim Predstavnički dom traži od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH preciznu informaciju o tome kako je došlo do davanja saglasnosti firmi “Srebrena malina” za nabavku respiratora u roku od sedam dana.

Nakon toga je okončano trodnevno zasjedanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Usvojena rezolucija o poštivanju žrtava ustaškog režima, poslanici HDZ-a napustili sjednicu

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je Prijedlog rezolucije o poštivanju žrtava ustaškog režima koju su predložili poslanici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut, kao i poslanica Nezavisnog bloka Aida Baručija.

Rezolucijom se podsjeća na fašistički karakter ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske, milione žrtava fašističkih režima, od kojih su brojne žrtve iz Bosne i Hercegovine, te na opredijeljenost da se zaštiti njihovo dostojanstvo i naglašava antifašističku tradiciju bh. naroda, a tretirala je i održavanje mise za Bleiburg održane prošle sedmice u Sarajevu.

Poslanici Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) napustili su sjednicu prije glasanja, jer nije uvažen njihov prijedlog da se na sjednici raspravlja o svim zločinima.

Ovdje možete pratiti tok sjednice:

Pauzu je tražio poslanik Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) Nikola Lovrinović kako bi se sastao Kolegij u proširenom sazivu i razmotrio da se izmijeni ova tačka i da glasi – Prijedlog odluke o prihvatanju rezolucija i deklaracija Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta koje se odnose na osudu zločina totalitarnih režima u 20. stoljeću.

Kako nakon pauze to nije učinjeno, on je predložio izmjenu te tačke dnevnog reda, a utemeljenje je našao u činjenici da su predlagači izmijenili tekst rezolucije.

Tokom rasprave, poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić rekao je da ne može vjerovati da se u BiH 75 godina od Drugog svjetskog rata još uvijek raspravlja o tom pitanju, kada su zločinci identificirani i kada je jasan karakter tog rata.

Ne spori, kaže, da je bilo i onih koji su se izjašnjavali kao antifašisti, a činili su zločine i on se kao antifašista u njihovo ime izvinjava, ali se pita da li će to učiniti i oni koji su držali koncentracione logore.

Nikšić je pozvao da se “konačno svi ograde od onih koji su činili zločine u okviru paravojnih formacija, a navodno uime vašeg naroda i da se konačno prihvate presude međunarodnih i domaćih sudova, pri tome ne izjednačavajući niti relativizirajući ičiju krivicu”.

Dopredsjedavajuća Doma Borjana Krišto (HDZ) ocijenila je da je ova rezolucija napad na autonomiju Katoličke crkvu, vjerske slobode i osjećaj pojedinaca i cijelog hrvatskog naroda.

“Nemamo drugih važnijih tema poput nabavke respiratora ili lažnih diploma i drugih nezakonitosti pa je najbolja tema ova koju smo danas izabrali”, rekla je Krišto.

Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mektić predložio je amandman na rezoluciju kako bi se, kaže, osudila predaja jasenovačke građe koju je vlast u Republici Srpskoj otuđila i predala Hrvatskoj te BiH ostavila bez vrijedne historijske građe o zločinima NDH nad Srbima, Jevrejima i Romima i ostalima žrtvama.

Odgovorio mu je predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD), koji je rekao da treba imati u vidu da je mala količina građe možda u podrumima, ali postoje mikrofilmovi, a mnogo više značajnije građe nalazi se u Arhivu RS u Banjaluci o zločinima Jasenovca i Gradine, kao i o muzejima u Beogradu.

Lovrinović je pozvao Mektića da ga uvjeri da građe nema u Beogradu, dodajući da je sve rečeno o tom pitanju, ali da se nije govorilo o komunističkim zločinima jer se o tome nije smjelo govoriti.

Nakon rasprave o ovoj tački dnevnog reda Lovrinović je rekao da će HDZ napustiti sjendicu jer im se na pleća stavlja odgovornosti i krivica te je najavio da neće glasati o bilo kojoj tački dnevnog reda.

“Ovo je drsko kako postupate prema nama, predlagali smo da raspravljamo o svim počinjenim zločinima, to niste prihvatili i nije u redu ovo što nam radite”, rekao je Lovrinović te su poslanici HDZ-a i napustili sjenicu.

Potom je predsjedavajući Radmanović promijenio praksu u Domu gdje se glasa o svim tačkama dnevnog reda nakon što se obavi rasprava o svim tačkama, te je odlučio da se odmah glasa. Rezolucija je u konačnici usvojena sa 25 glasova ZA. Glasalo se i o amandmanima, od kojih su neki usvojeni i postali dio Rezolucije.

Poslanici su prethodno upoznati da Kolegij doma nije postigao saglasnost za više od 20 različitih zakona, odluka i zaključaka te će se poslanici o njima izjašnjavati na kraju sjednice u drugom krugu glasanja.

Raniji tok sjednice

Arnaut je kazao da bez obzira što je misa u sarajevskoj katedrali održana u subotu, namjera rezolucije ostaje ista, a poslanicima su podijeljene i korekcije u smislu konačnog teksta rezolucije jer se treći dan sjednice odgađa rasprava o tom pitanju budući da je trebala biti usvajana uoči mise.

Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović rekao je da ne vidi utemeljenje za novi tekst rezolucije, te je naglasio da se ono što je pisalo u tekstu prilično izmijenilo što se vidi iz namjere predlagača kada su predložili novi tekst.

Nije moguće skinuti ovu tačku s dnevnog reda, kazao je, i predložio da se proglasi pauza kada bi se sastao Kolegij u proširenom sastavu jer je to jedino moguće i predložio drugačiju tačku.

Ta tačka bi mogla glasiti Prijedlog odluke o prihvatanju rezolucija i deklaracija Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta koje se odnose na osudu zločina totalitarnih režima u 20. stoljeću. O tome bi se moglo raspravljati – kazao je Lovrinović.

Lovrinović ističe da je rezolucija tretirala događaj koji je prošao i na ovaj način vrlo je usko definirana zbog čega je predložio polusatnu pauzu da bi se sastao Kolegij i dao svoj stav o njegovom prijedlogu.

Arnaut je kazao da Lorvinović zapravo traži novu tačku dnevnog reda, što nije moguće, jer je on ovakav već utvrđe,n te je dodao da kao predlagač može intervenirati na taj tekst.

Amandmani na tekst se podnose tokom sjednice i ovo se može smatrati sveobuhvatnim amandmanom na cijelu rezoluciju te nema prepreke da se o tome glasa – istaknuo je.

Nakon toga na zahtjev Kluba poslanika HDZ-a data je polusatna pauza.

Nakon pauze, Lovrinović je rekao da poošto Kolegij nije donio nikakvo rješenej, uputio je amandman na Rezoluciju, te predlaže naziv Prijedlog odluke o prihvatanju rezolucija i deklaracija Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta koje se odnose na osudu zločina totalitarnih režima u 20. stoljeću.

Arnaut je , potom rekao kako odustaje od izmjena teksta rezolucije, te su povukli korigovane tektove i u pisanoj formi predloili 10 amandmana, te izmijenjeni tekst.

Burna rasprava o izboru sudija Ustavnog suda BiH

Burnu raspravu među poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovini izazvao je Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Raspravu je otvorio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović upozorivši i da su domaćih šest sudija pod političkim uticajem te je problematizirao i izbor domaćih sudija Ustavnog suda.

Da Stranka demokratske akcije (SDA) neće podržati ovaj zakon najavila je poslanica Alma Čolo jer BiH kaže nije spremna za to, a posebno jer poslanici tvrde da je šest domaćih sudija povezano sa političkim strankama i potrebni su strani sudci da bi bile balans.

Podvukla je da se SDA prigovara da su dva sudca Bošnjaka visoki članovi SDA, ali da bi oni bili sudci morali su podnijeti ostavku u SDA.

Kazala je da se predlagači pozivaju na prioritete Evropske komisije, u kojima se navodi obaveza rješavanja pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, ali u 14 prioriteta Evropske komisije, puno je onih koji su prije tog.

Zastupnik SDP-a Saša Magazinović je kazao da je Čolo “osigurala vizibilnost desecima hiljada koji će pogledati priznanje zastupnika SDA koji priznaje da je dvoje sudija Ustavnog suda iz SDA”.

Magazinović je potom žustro diskutirao kazavši da je poslanica Čolo i predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Doma i upitao je “da li će tako biti s članovima Centralne izborne komisije (CIK) koji su pod kontrolom stranaka te njima nije stalo da izbori budu fer i pošteni”.

Odgovorila mu je poslanica Čolo koja je ponovila da sudije ne mogu biti članovi partije i da se ne smiju rukovoditi političkim ubjeđenjima te su to uvjeti koje je potrebno da se poštuju u svim demokratskim državama.

Kada je Ahmet Šantić imenovan za člana CIK-a ja sam se prijavila na tu poziciju, ali mi je rečeno da mora proći SDP-ov kandidat i prošao je SDP-ov kandidat – pojasnila je Čolo.

Poslanik SDA Safet Softić ocijenio je da diskusija Magazinovića nije na mjestu te da je iznio nekoliko neistina u svom izlaganju, a ujedno je i omalovažio poslanicu Čolo kao predsjednicu Ustavnopravne komisije što ne liči na njega.

Iznio je i grubu neistinu o sudcima Ustavnog suda, a nije se ni udostojio da čuje šta mu je Čolo replicirala – istaknuo je Softić.

Poslanik SDA Zukan Helez kazao je da ni ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom, te je upitao poslanike zašto predlažu na usvajanje zakone koji nisu u skladu s najvišim aktom države te je dodao da on nema ništa protiv da svih šest domaćih sudaca budu Srbi ili Hrvati, jer govori kao Bošnjak, ukoliko će to biti časne osobe.

Komentirao je i poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović koji je kazao da se ovim zakonom brani suverenost države, ima zakonsko uporište te je pozvao poslanike da se odbaci ovo mišljenje i da se postupak vrati nazad Komisiji na odlučivanje.

On je pozvao koalicione partnere da budu vlast i da se na taj način odnose prema državi.

Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović ocijenio je da postoji ustavnopravni osnov za ovaj zakon i Ustav nije prepreka da se zakonom uredi pitanje koje je problematično godinma, i došlo je vrijeme da se nađe rješenje zakonski, bez promjene Ustava, stava je.

No, duboko smo nezadovoljni sadržajem zakona jer je on kratkog dometa i neće dovesti do krajnjeg cilja i potrebna je mnogo veća širina da bismo došli do konačnog rješenja i u tom smislu dat ćemo šansu amandmanima kako bi se učinio bolji. On je ovako za jedan izborni proces što je nama neprihvatljivo – pojasnio je Šarović.

Predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović ( SNSD) nekoliko puta pozivao je poslanike da se vrate u okvire dnevnog reda budući da su poslanici razgovarali o izboru članova CIK-a, o izjavama političara, a rasprava se trebala voditi o negativnom mišljenju Komisije o tom zakonu.

Rasprava je okončana, a potom je predsjedavajući proglasio jednosatnu pauzu u zasjedanju i najavio treći nastavak sjednice za sutra, 21. maja.

Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH

Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH predložili su poslanici: Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma PSBiH nije utvrdila usaglašenost s Ustavom i pravnim sistemom BiH niti je podržala principe predloženog zakona, kojim se pobliže uređuje postupak izbora sudaca Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, te prestanak mandata trojice sudaca stranih državljаna koje je izabrao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

Ovim zakonskim projedlogom definisano je da se za suca Ustavnog suda bira državljanin Bosne i Hercegovine s pravom glasa koji je istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda.

Navedeno je da se izbor domaćih sudaca provodi tako što Predsjedništvo BiH imenuje tri domaća suca u Ustavni sud, i to dva iz Federacije BiH i jednog iz Republike Srpske. Imenovane suce od Predsjedništva BiH potvrđuje Dom naroda Parlamentame skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda.

Izabrani suci su pripadnici različitih naroda, a trojici stranih sudaca prestaje mandat danom stupanja na snagu ovoga zakona – navedeno je u odredbama predloženog zakona.

Predloženo ukidanje paušala parlamantarcima od 700 KM

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine završili su raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koji predviđa ukidanje paušala, koja je počela na jučerašnjoj sjednici.

Izmjene zakona predložili su poslanici Naše stranke Mirjana Marinković-Lepić i Predrag Kojović te je Marinković-Lepić ocijenila je da je zakon potrebno donijeti zbog pravičnosti jer te naknade smatraju prevelikim i nepotrebnim, a iznose 700 KM.

Zasnovan je na principima pravičnosti, transparentnosti, fiskalne održivosti, društvene odgovornosti i solidarnosti, a za njegovo provođenje nisu potrebna posebna finansijska sredstva. Naprotiv, njegovim donošenjem ostvarile bi se uštede u budžetu – pojašnjavaju predlagači.

Mjesečni planirani iznos sredstava na ime paušala poslanicima i delegatima je 40.671 KM neto, što za mandatni period od četiri godine iznosi 1.952.245 KM.

Predlagači napominju da primanja poslanika i delegata u Bosni i Hercegovini višestruko prelaze primanja građana i prema toj nesrazmjeru su među najvišim u regionu.

Osim paušala, još dvije vrste novčanih davanja su, umjesto Zakonom, utvrđena Odlukom Zajedničke komisije za administratime poslove Parlamentarne skupštine BiH, za poslanike i delegate koji nisu u radnom odnosu i to razlika рlаte i naknada troškova za službeno putovanje radi učešća nа sjednici doma i radnih tijela.

Da su izmjene zakona neustavne upozorio je poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović koji je upitao šta znači solidarnost kao i to šta se dogodilo s uštedama nakon ukidanja takozvanog “bijelog hljeba”.

Gdje su te silne pare i to su bile fiktivne procjene jer se to ne dobija automatski nego se mora podnijeti zahtjev i ako ste moralni nećete ni podnijeti zakon tako da priča o fondovima nema nikakvog smisla – podvukao je.

Poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Sanja Vulić kazala je da ne podržava zakon nego napominje da će svoj novac davati kome želi jer ona želi da to ostane u Republici Srpskoj.