Nadomak Mostara u zelenom ambijentu naselja Humi – Lišani smjestilo se neobično imanje koje funkcioniše po principima permakulture, odnosno samoodrživosti. Ekipa BHRT-a posjetila je ovo naselje.

Po dozu iskustva i znanja na ovo mjesto dolaze brojni učenici, studenti, profesori, ali i članovi brojnih udruženja. Jednu takvu grupu zatekli smo prilikom naše posjete. Riječ je o udruženjima iz Kaknja koji su na ovo imanje došli u sklopu projekta “Usavršavanja malih poljoprivrednih proizvođača”.

“Smatramo da bi to mogla biti jedna nova faza nadogradnje za naše članove koji bi osim organskog uzgoja hrane mogli prihvatiti permakulturu kao način življenja. Iako projekat nije planiran u doba korone, ovo je dokaz da se moramo okrenuti vlastitim resursima i osmisliti novi način života”, ističe Saida Berbić, članica Udruženja “Mozaik – kultura i tradicija”.

Osim očuvanja biodiverziteta permakultura podstiče ljudske zajednice na saradnju koja donosi dobrobit svima nama, ali i okolišu u kojem živimo. Saradnja sa kolegama iz Zagreba dovela je članove udruženja “Nešto više” na ideju da osnuju “Društvenu banku sjemena” u kojoj prikupljaju sjeme autohtonog povrća.

“To je zapravo jedna mala zajednica u koju svak može doći, zatražiti neko sjeme staro da ga koristi u svom vrtu. Reproducirati ga, možda vratiti malo u banku da ga drugi opet koriste. Ljudi se javljaju iz cijele BiH i kažu da imaju neku posebnu tikvu. Mi je ovdje reproduciramo i dijelimo dalje sa ljudima”, kaže direktorica socijalnog preduzeća “EkoDizajn” Sanja Đermanović.

Hibridne vrste dostupne na našem tržištu napravljene su u laboratorijama i osmišljene da daju više ploda. Međutim ako koristimo autohtone vrste dobijamo nutritivno vrijedniji, zdraviji i ukusniji plod, ističe Đermanović.

“Hibride stalno morate nečim tretirati. Autohtone biljke znači da su one s tih područja i tu su već ko zna koliko godina, stotinama godina i one su naviknute na uslove u kojima ovdje rastu, ne treba im puno pažnje, zdravije su , žilave su”, dodaje ona.

Cijelo imanje funkcioniše po principu samoodrživosti. Instalirani su solarni paneli, prikuplja se kišnica, prokopan je bunar, redovno se reciklira otpad i odvaja kompost. Cilj je postići harmoničnu integraciju ljudi zatvarajući krug s prirodom.

“Sadimo po principu permakulture odnosno mješovite sadnje. Tako na našem imanju možete naći velik broj kultura koje se međusobno podudaraju. Mi stalno eksperimentišemo i pokušavamo dovesti i zadržati neke autohtone sorte, uzgajati otporne biljke, tako da ovo imanje učinimo samoodrživim”, ističe Maid Maksumić, projektni asistent u UG “Nešto više”.

Pored posjetilaca iz Bosne i Hercegovine dolaze i volonteri iz cijeloga svijeta koji na imanju ostaju i po godinu dana. Zbog pandemije koronavirusa posjete su ove godine izostale, a iz udruženja se nadaju da će se situacija popraviti jer im je svaka pomoć pri poslovima i više nego dobro došla.