Tonino Picula imenovan je za izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu uoči samita u Zagrebu u maju 2020. Njegova uloga biće izrada preporuka Parlamenta Savjetu i Komisiji s ciljem otvaranja pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te davanja novog zamaha procesu proširenja.

U intervjuu za BHRT, odgovarajući na pitanje o, kako se sam izrazio, “Maronovoj greški” da se blokira evropski put Makedonije, Picula je rekao da je “cjelokupna istorija Evropske unije istorija proširenja – od početnih šest zemalja koje su stvorile Evropsku ekonomsku zajednicu, pa do 28”.

“Riječ je o procesu koji je doživio svoj vrhunac prije 15 godina prijemom 10 članica odjednom. To je onda nekako označilo i slabljenje, odnosno popuštanje političke podrške, što se već osjetilo po primitku Bugarske i Rumunjske, pa kasnije i Hrvatske 2013. godine. Međutim, Evropska unija vlastito postojanje i uspješnost ne može garantirati niti igrati ulogu koju igra ako zatvori vrata mogućnosti da joj se priključe nove članice”, mišljenja je novi izvjestilac EP za Zapadni Balkan.

Picula je uvjeren da su se mnogi sakrili iza Makrona. “Mnogi su, računajući na Makronovu upornost, davali podršku proširenju, vjerujući da će on uspjeti provesti cijelu proceduru”.

Picula smatra da treba prvenstveno raditi na tome da građani EU dalje proširenje ne doživljavaju kao prijetnju ili opasnost za vlastiti politički integritet ili neke ekonomske posljedice.

“To je smiješno kada govorimo o ekonomskim parametrima: ekonomije svih šest zemalja zapadnog Balkana zajedno su jedva 2-2,5 posto ukupne ekonomije EU. Dakle, riječ je, prije svega, o političkom kriteriju koji mora biti na neki način obrazložen korak dalje s proširenjem. Meni se čini, Makron je ovo uradio kako bi ojačao političku poziciju u svojoj zemlji. Istovremeno, zakočio je proširenje kako bi došao u što bolju poziciju da pregovara o nekim njemu osobito važnim stvarima kada govorimo o reformiranju EU. To je poruka i Njemačkoj i mnogim drugima koji moraju s Makronom sjesti za sto i dogovoriti se kako dalje s reformiranjem Unije. Nije slučajno rekao da ne možemo primiti ni jednu zemlju dok ne znamo kako ćemo organizirati funkcioniranje postojeće Unije, pogotovo nakon odlaska ujedinjenog Kraljevstva”, smatra Picula.

Picula se nada da će se “vremenom morati shvatiti da je proširenje potreba ako EU želi u 21. stoljeću zadržati ulogu koju je imala u drugoj polovici dvadesetog.

Uprkos svojevrsnim razočarenjima, hrvatski poslanik smatra da se mora raditi dalje.

“Razočarenje je činjenica, to je već neka vrsta trenda, nekokrektan odnos prema Sjevernoj makedoniji i Albaniji. Ali nemojmo zaboraviti da je građanima Kosova obećano ukidanje viza ukoliko u parlamentu ratificiraju sporazum o državnoj granici s Crnom Gorom. Tu je Evropa pokazala da se unutar sebe ne može dogovoriti šta i kako dalje, te me nije iznenadilo ovo što je Makron napravio. Možemo biti razočarani mjesec-dva, ali mora se raditi dalje: vođstva zapadnobalkanskih zemalja to moraju napraviti zbog dobra vlastitih građana”, kategoričan je izvjestilac za Zapadni Balkan.

Picula nije želio otkrivati detalje svog djelovanja budućeg izvjestioca objasnivši da je prerano govoriti o njima. Mišljenja je da treba dobro proučiti prijedlog francuskog predsjednika postojećoj strukturi pregovaranja. Ističe da je francuski predsjednik previdio činjenicu da je postojeći model pregovaranja posljedica mnogih ranijih promjena u postupku pregovaranja EU sa zemljama kandidatima. Kriterijumi su se bitno zaoštrili.

Prema Piculinim riječima, “francuski i postojeći modeli pregovaranja su nekompatibilni. Francuski prijedlog nudi jednu vrstu postupnosti integracije, s tim što pravi benefiti koje bi zemlje članice trebale uživati dolaze na kraju. Postojeći model je mnogo uvjerljiviji, jer zemlja, kada jednom uđe u Uniju, otvaraju joj se mogućnosti korištenja evropskih fondova, zajedničkog tržišta i svega onoga što je EU učinilo tako uspješnim globalnim modelom”.