Vijeće za provođenje mira u Bosni i Hercegovini počelo je dvodnevnu sjednicu na razini političkih direktora na kojoj se očekuje potvrđivanje imenovanja novog visokog predstavnika Kristijana Šmita. Istovremeno, predstavnici vlasti i parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske sutra se u Beogradu sastaju s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kako bi razgovarali o ovoj temi. Vlasti u Banjaluci ranije su saopštile kako se protive načinu imenovanja novog administratora međunarodne zajednice u BiH.

Vladajuća garnitura u Republici Srpskoj ne želi proizvoljan pristup međunarodne zajednice, intervencije i eksperimente koji, kako smatraju, narušavaju realne kapacitete u Bosni i Hercegovini. Podvukla je to danas predsjednica Željka Cvijanović riječima da posebno pogađa činjenica kada se mimo procedura dešavaju stvari poput imenovanja novog visokog predstavnika.

ŽELJKA CVIJANOVIĆ, predsjednica Republike Srpske

Mi razumijemo da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, ali isto tako razumijemo da je on smetnja nečemu što mi zovemo evropski put ako on zaista i postoji. Taj put ne bi trebalo da bude u sjeni ili pod sjenom nekakvog visokog predstavnika. Mi želimo partnerstvo sa EU ma kako bio dugačak taj put, a on će svakako biti takav.

MILORAD DODIK, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Sama činjenica da se ne može obezbijediti međunarodni konsenzus za imenovanje visokog predstavnika govori o tome da on i ne treba da postoji, te da će pokušaj nametanja završiti tako što će se dodatno degradirati sam visoki predstavnik, a BiH izgubiti kredibilitet.

Nakon što je propao poziv na sastanak sa opozicionim političarima, Cvijanović je uspješno inicirala zajednički sastanak sa predsjednikom Srbije u Beogradu. Opozicija će se ovaj put odazvati, jer smatra da Aleksandar Vučić šalje pomirljive poruke koje, nasuprot podizanju tenzija koje upražnjavaju vlastodršci, mogu da ubrzaju zatvaranje OHR-a.

BRANISLAV BORENOVIĆ, predsjednik PDP-a Republike Srpske

Očekujemo da se konačno u ovoj zemlji počnu dešavati stvari na način da se stvari smiruju, ali ja mislim da je interes koalicije SNSD-SDA-HDZ da bude što više sukoba, što više konflikta I da im očigledno odgovara takva situacija I da ostane visoki predstavnik.

Jedan od najsnažnijih političara u Njemačkoj. Tako Kristijana Šmita opisuje domaćin sastanka u Beogradu. Srbija, kaže njen predsjednik, mora da čuva leđa Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, ali isto tako da vodi računa o interesima Srbije, rekao je Aleksandar Vučić.

ALEKSANDAR VUČIĆ, predsjednik Srbije

Da će biti mnogo teže RS nemam nikakve sumnje zato što će Nemci dati sve od sebe da naprave, kako oni kažu, funkcionalnu državu, to znači uzimanje kompetencija vlasti RS. Neće biti laka situacija za nas jer mi s jedne strane, Srbija mora da razgovara sa nemačkim predstavnicima, ali Srbija mora da bude uvijek uz RS.

Prilikom imenovanja Šmita u Savjetu za provođenje mira važna činjenica jeste protivljenje Rusije. Navelo je to nekadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča da ocijeni kako Nijemac u startu ima „kamen oko vrata“ koji će mu značajno otežati posao. Uz konstataciju da je OHR zastarjela institucija.

VOLFGAN PETRIČ, bivši visoki predstavnik u BiH

Ovo je veoma pozitivan potez Njemačke, koja ima veći uticaj u EU i interes kako na Zapadnom Balkanu, a posebno u BiH. Ali način na koji je ovo urađeno napravilo je veliki problem za BiH. Šmit je predložen prije pola godine pod pretpostavkom svih upućenih da kancelarka Merkel ima barem prešutni pristanak Moskve i gospodina Putina. Svi znamo da je problem OHR-a Rusija.

O američkoj podršci imenovanju visokog predstavnika razgovarali su danas ambasador Erik Nelson i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. U objavi na Twitteru iz ambasade je saopšteno da pozivaju političke lidere u BiH da se fokusiraju na reforme potrebne na evropskom putu, jačanje ekonomije i tako vode BiH ka smanjenju međunarodnog nadzora. Politika podjele, poručili su, samo usporava napredak.