U organizaciji mostarskog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” i Srpskog pjevačkog i kulturno-umjetničkog društva “Gusle” u Mostaru su otvorene 101. Šantićeve večeri poezije.

Manifestaciju je u Vladičanskom dvoru otvorila predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, a nakon male svečanosti prikazana je izložba “Nemanjići – rađanje kraljevine” i muzičko-poetski program “Nemanjići u Šantićevoj poeziji”.

Tokom svog obraćanja prisutnima, Cvijanovićeva je izrazila veliko zadovoljstvo što su organizatori i ove godine pronašli načina da organizuju manifestaciju, bez obzira na ograničenja i opasnosti uslijed pandemije koronavirusa.

Zahvalila je i što joj je ukazana čast da Večeri otvori upravo ona, kazavši i kako je uvijek lijep osjećaj i zadovoljstvo biti gost u Mostaru. O Aleksi Šantiću nikada nije lako govoriti.

“Njegovu veličinu teško je vjerodostojno opisati riječima. Bio je Mostarac, Srbin, ali i više od toga. Simbol je rodoljublja i ljubavi. Iz njegovog života može se naučiti kako svim bićem voljeti otadžbinu i svakog malog čovjeka u njoj. Aleksu su podjednako voljeli svi, bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Danas je važno spriječiti da međusobne razmjerice bace i najmanju sjenu na ono što je ostavio iza sebe. Ipak je to dio identiteta svih nas zajedno. Stoga, tražimo šantićevsko u sebi i budimo bolji ljudi i komšije“, navela je Cvijanović.

Kazala je i kako je posebno bitno istaći Aleksinu otvorenost prema svim ljudima i srce puno ljubavi.

“Šantić je bio srpski nacionalista, ali njegov nacionalizam nikada nije bio isključiv. Naprotiv, bio je inkluzivan i njegovo srce bilo je otvoreno prema svima. Svi ondašnji ljudi bili su njegova braća. To je najbolje opisao u pjesmi ‘Ostajte ovdje’, u kojoj se obraćao mostarskim Muslimanima ili kroz ljubav prema Anki, koja je bila katolkinja i zahvaljujući kojoj smo dobili neke od njegovih najljepših pjesama. Mi koji danas živimo u Bosni i Hercegovini moramo uzeti Aleksu za putokaz i težiti prema razumijevanju i slozi”, dodala je.

Prije svečanog otvaranja, delegacije su posjetile grob Alekse Šantića na mostarskom groblju Bjelušine, te čuveni Šantića park u naselju Luka. Do kraja manifestacije bit će upriličeni različiti kulturni događaji, pjesničke večeri, predstavljanja knjiga, predavanja i izložbe, a zatvara se 18. oktobra.