Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić juče je izjavio da je ovo ministarstvo isplatilo 8 miliona maraka podsticaja za 3 hiljade i pet stotina poljoprivrednika i najavio isplatu 9,5 miliona maraka kao podršku poljoprivrednicima za proljetnu sjetvu. Farmeri u Tuzlanskom kantonu smatraju da ove dodatne mjere nisu dovoljne za spas posrnule poljoprivredne proizvodnje.

Farmer Fahrudin Smajić iz sela Rainci kod Kalesije je proljetnu sjetvu obavio prošlog mjeseca zaduživši se za sjemenski materijal kod prijatelja i u lokalnoj poljoprivrednoj apoteci. Mjere podrške proljetnoj sjetvi, koje je juče najavio federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić, ovaj farmer, koji u štali ima 36 muznih krava, smatra zakašnjelim i nedovoljnim.

FAHRUDIN SMAJIĆ, farmer iz sela Rainci, Kalesija

„Lično meni ministarstvo poljoprivrede FBIH duguje iz 2019. godine treći kvartal koji iznosi blizu 13 000 KM, znači samo jedan kvartal. Kad već mi to nije na vrijeme uplaćeno, kako da se ja nadam da će mi uplatiti prvi kvartal koji je izaš’o sa 31.3., kako da se nadam da će mi platiti četvrti kvartal.“

Ukupno za tri kvartala ovom farmeru federalno ministarstvo poljoprivrede duguje preko 30.000 KM na ime podsticaja. Iz obećane sume od 9,5 miliona KM podrške proljetnoj sjetvi, Smajić procjenjuje da će on dobiti 1.000 KM i zato rezignirano najavljuje da će taj novac vratiti.

Poljoprivredni stručnjaci smatraju da interventne mjere, koje je inicirala pandemija koronavirusa, neće imati velike efekte. Odsustvo sistemske poljoprivredne politike u minuloj deceniji bacilo je domaću poljoprivrednu proizvodnju na koljena i ove mjere su, naglašavaju stručnjaci, samo gašenje požara.

SUAD SELIMOVIĆ, sekretar za poljoprivredu Privredne komore TK

“Ni prije pandemije i ovog današnjeg stanja koje se dešava nema nikakve razlike. Svi problemi koji su bili prije i sada isto postoje i ne rješavaju se. Ukoliko se misli da će se sa nekim sredstvima od 9,5 miliona koje će biti podijeljeno stanovništvu, ne poljoprivrednicima, spasiti neka poljoprivredna proizvodnja, onda je to pucanj u prazno.“

Zvanični statistički podaci govore da Bosna i Hercegovina uvozi 92% hrane potrebne za ishranu svog stanovništva. Poređenja radi, prije deset godina naša zemlja je osiguravala oko polovinu domaćih potreba za hranom, što dovoljno govori o poraznim rezultatima poljoprivredne politike vođene u minulih deset godina.