Na zvonik Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru danas je postavljen pozlaćeni krst od tri i po metra visine, čime se ova pravoslavna bogomolja, nakon skoro tri decenije, ponovo izdigla nad gradom u punom sjaju i ljepoti.

Postavljanjem posljednjeg od sedam pozlaćenih krstova završeni su grubi građevinski radovi na ovom hramu Srpske pravoslavne crkve, čija obnova je počela u oktobru 2010. godine.

Mostarski paroh Radivoje Krulj kaže da je ovo veliki dan za Mostar.

“Završili smo grube građevinske radove poslije mnogo napora, mnogo znoja, truda i mnogo uložene ljubavi od svih ljudi, posebno Mostaraca rasutih po svijetu. Kao kruna svega je ovaj sedmi krst koji smo danas stavili na zvonik”, rekao je Krulj.

On je naglasio da je Saborna crkva ponovo na razglednici Mostara.

“Za koji dan skidamo skelu i crkva će upotpuniti Mostar”, naveo je Krulj.

Građevinski radovi koštali su više od osam miliona KM, a priloge su davali mnogi vjernici, ne samo Srbi, već i Bošnjaci i Hrvati. Najviše sredstava izdvojile su vlade Srbije i Republike Srpske.

Nakon završetka grubih građevinskih radova ostaje još ogroman posao da crkva bude onakva kakva je i bila. Potrebno je još završiti uređenja enterijera i partera, ali oni će, nažalost, morati sačekati zbog nedostatka sredstava.

“Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u aprilu 2019. godine obećao da će Srbija uplatiti 1,5 miliona evra za završetak obnove Saborne crkve, a do sada je uplaćeno 500.000 evra. Nadamo pomoći iz Beograda kako bi nastavili sa obnovom”, kaže Krulj.

On napominje da je krajem prošlog decembra u Beogradu razgovarao sa premijerom Srbije Anom Brnabić, koja je poručila da je Vlada Srbije obnovu Saborne crkve u Mostaru prepoznala kao jedan od najznačajnijih projekata i da će nastaviti da podržava njeno vaskrsavanje, koje ima veliki značaj za srpski narod, ne samo u ovom gradu, već i u čitavoj BiH.

Da je ovaj hram i simbol pomirenja u Mostaru najbolje svjedoči činjenica da su nedavno na zvonik postavljena tri sata, sa staroslovenskim, rimskim i arapskim brojevima, koje su donirala tri Mostarca – pravoslavac, katolik i musliman.

To potvrđuje da se Mostarci svih vjera i nacija raduju da se Saborna crkva vrati na mostarsku razglednicu. Ipak, najviše se raduju mostarski Srbi, jer je Saborna crkva Svete Trojice simbol i srce srpskog identiteta Mostara.

Saborna crkva zapaljena je 15. juna 1992. godine. Dan prije počelo je masovno iseljavanje Srba iz Mostara, kada je ovaj grad napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.

Saborna crkva prvo je zapaljena, a nakon toga je mjesec dana minirana i rušena, dok nije pao i posljednji kamen.

Za rušenje Saborne crkve niko nije odgovarao. Poznata su imena trojice Bošnjaka koji su kao pripadnici Hrvatskih oružanih snaga zapalila crkvu.

Srbi koji su ostali u Mostaru svjedoče da je to bio jedan od najtežih dana u njihovim životima i da je bio jasan znak da Srbima u Mostaru više nema mjesta.

Ovaj saborni hram danas je opet najdominantniji objekat u gradu na Neretvi i ponos mostarskih Srba, koji kažu da ovaj hram svjedoči da su ovdje svoji na svome.

Mostarski Srbi očekuju da će biti podrške da se crkva u potpunosti obnovi i stavi u funkciju, jer trenutno je jedini veliki vjerski objekat u BiH koji nije obnovljen.

Saborna crkva u Mostaru sagrađena je 1873. godine i do izgradnje Hrama Svetog Save u Beogradu bila je jedna od najvećih pravoslavnih bogomolja na Balkanu. Bila je jedan od simbola Mostara, kao i simbol viševjekovnog postojanja Srba na ovom prostoru. Saborni hram u Mostaru je i nacionalni spomenik te mu je zbog toga u potpunosti vraćen predratni vanjski izgled.