Iz inicijative “Pravo na grad” koja se bavi odlaganjem otpada na deponiji Uborak pored Mostara smatraju da je nedopušteno da se mulj zatrovan kancerogenim česticama odlaže na ovu deponiju i pozivaju gradsku upravu da posluša stručnjake koji su prije nekoliko mjeseci detaljno pojasnili što i kako treba činiti.

Članovi mreže nevladinih organizacija u ime Mreže “Naše društvo”, koja stoji iza inicijative “Pravo na grad” već mjesecima upozoravaju na neadekvatno postupanje sa muljem iz prečistača otpadnih voda u Gradu Mostaru.

Informacije koje su skupili u posljednje vrijeme, a vezane su za način skladištenja otpadnog mulja iz pročišćivača u gradu Mostaru predstavili su danas na novinskoj konferenciji članovi inicijative “Pravo na grad” Husein Oručević i Marin Bago.

“Mulj se suši na otvorenom. U tijeku ovog tjedna ćemo objaviti nešto više o “skraćenicama” (op.a. skraćenice za nazive pojedinih otrova) koje su izazvale puno bure”, kazao je Oručević na samom početku konferencije podsjetivši kako je struka potvrdila ono o čemu onu pričaju.

Pcb skraćenica, vrlo često su nam govorili da se ne radi o tim sadržajima. Mi donosimo informaciju kako je od travnja cijela gradska uprava bila poznata s onim sto se tamo nalazi.

“Odluka gradonačelnika Ljube Bešlića iz 16. travnja ove godine da se naruči elaborat od strane stručnjaka, u kojem će se pojasniti koje su to žurne mjere sprječavanja mulja. Elaborat koji je Grad Mostar naručio za šest tisuća maraka govori ono što struka misli o tom kako odlagati mulj s pročišćivača. Stručno opisano kako treba odlagati mulj. U petom mjesecu je stigla analiza kancerogene materije u mulju… ovaj elaborat koji je nastao u travnju govori o svemu onom što se odnosi upravo na nalaz iz svibnja i njihvove prognoze su gore od onog što mi pričamo”, rekao je Oručević dodavši da je taj elaborat ‘Biblija za građane Mostara’.

Član inicijative “Pravo na grad” je i opovrgnuo određene spekulacije kako iza njihove udruge stoje pojedine političke opcije.

“Ako je nekom upitno tko smo mi ajde da vidimo tko je napravio ovaj elaborat kojeg je radio Grđevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (SUM). Redom, Maja Prskalo, Goran šunjić, Gordan Prskalo voditelj projekta. Elaborat se bazira na nađenom otpadnom otpadu koji se nalazi u mulju”, ocijenio je.

“Dvije stvari iz elaborata su ključne a potvrdio ih je i Agropedološki institut iz Sarajeva u svojoj analizi. Riječ je o kancerogenim materijama. Analiza je pokazala koncentraciju četiri spoja i njihov sadržaj se mora smanjiti u samim pročišćivačima. Taj materijal se ne može koristiti u poljoprivredne svrhe. Druga stvar je je to što su u kanalizaciju ispuštene tvari i spojevi, mulj nije zbrinut kako treba jer je potrebno prethodno pročišćavanje”, dodao je.

Upozorio je i koji su to opasni materijali.

“Na temelju elaborata koji je grad naručio stoji da su prisutni TPH, PCB i HCH spojevi koji su na nedozvoljen način ušli u kanalizaciju. Potrebno je vidjeti odakle je to došlo i što je izvor. Moramo zatražiti podatke o točnim izvorima PCB-a”, dodao je.

Inače, PCB je glavni sastojak emulzije ulja piralena.

Oručević je podsjetio i da se veći dio mostarskih kanalizacija izlijeva direktno u Neretvu.

“Ovo je utvrđivano u svibnju i govori o stanju na terenu nakon početka rada pročišćivača. Tamo ima 800 tona mulja. A valja podsjetiti i na to da je samo jedna trećina grada pod ovim pročišćivačima i kolektorima dok se kanalizacija iz cijelog istočnog i dijelova zapadnog grada izlijeva u Neretvu”, kazao je.

Navest je i neke od hitnih mjera koje su autori elaborata predložili.

“Mulj izvesti iz BiH i spaliti u odgovarjućim spalionicama. Elaborat je napravio i tri ponude koliko bi to koštalo. Kad je u pitanju zbrinjavanje mulja, svaka od ovih točki ima i dodatak, a naglašeno je da je transport materijala potrebno odvesti u posebnim vozilima koja imaju sve potrebne dozvole i osiguranje… Taj materijal se suši solarnim putem na zraku, a elaborat koji su sami naručili leži u ladicama u gradskoj upravi Grada Mostara”, upozorio je Oručević.

Marin Bago, također član inicijative Pravo na grad podsjeća kojim se sve spinovima služe vlasti u gradu.

“Mulj je bezopasan i nije na deponiji”, taj spin ide prema vrhu FBiH. Postoji nalaz inspekcije u kojem stoji da je kamion koji je dovezen na Uborak sa šest tona mulja u tom trenutku zatečen i gradonačelnik Bešlić to zna, podsjeća Bago.

Istaknuo je i da su otrovi koji su tamo sadržani “na razini bojnih otrova” te da je “preko tisuću tona tog otpada” trenutno u zraku na području Mostara.

Bago je podsjetio i što je ono što ova inicijativa želi.

“Mi tražimo klasifikaciju svih otpadnih voda u Gradu Mostaru. Mi znamo da smo otrovani, ali ne znamo koliko. Ne možemo ići u rješenje problema ako ne znamo s kolikim količinama otrova imamo posla”, kategoričan je Bago.

Dodao je i nekoliko hitnih zahtjeva “Prava na grad”.

– Detaljni sistematski pregledi ljudi koji rade na pročistaču.

– Hitan izlazak inspekcije na teren. Gdje odvoze to ulje trenutno? Teški otrovi se raspršuju diljem Mostara.

– Tražimo da inspekcija poštuje struku (op. a. autore elaborata i njihove prognoze)

– Tražimo da inspekcija javno objavi sve ono što je otkrila u nalazima. Ne želimo da se te informacije kriju od javnosti koja zaslužuje znati.

– Poruka liderima HDZ-a i SDA, ljude koji su za ovo odgovorni isključite iz stranaka ili preuzmite odgovornost.

Bago je na kraju podsjetio i da je prema nalazim HNŽ prva županija u FBiH po oboljenju od raka.

“Ako smo rekorderi u BiH, vjerojatno smo i u regiji”, dodao je.