Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta, započeli su božićni post 27. novembra, koji će trajati 40 dana, odnosno do Božića.

Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju 40-dnevnog posta pristupi Svetim tajnama Ispovijesti i Pričešća.

Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa se smatra veoma značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i moćnim sredstvo za postizanje punog spasenja.

Post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja.

Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.

Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Posljednja sedmica pred Božić posti se strožije, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove: Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu i Gospojinski uoči Uspenja Presvete Bogorodice.

Jednodnevni postovi su na Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, na dan kad su kršteni prvi hrišćani koji su primili pravoslavlje – Krstovdan uoči Bogojavljenja, kao i svake srijede i petka, osim takozvanih trapavih sedmica.