Iz godine u godinu, od izbora do izbora, sve je više nepravilnosti i sve su češći pokušaji izbornih prevara u Bosni i Hercegovini. Ni ove godine situacija nije ništa bolja uoči lokalnih izbora, koji će biti održani 15. novembra. O ovoj temi za BHT1 uživo govorili su Denis Čarkadić iz “Istinomjera”, Ivana Korajlić iz “Transparency International-a BiH” i Jelena Tanasković-Mićanović iz koalicije “Pod lupom”.

Čarkadić je istakao da ne očekuje ništa novo, te da ga ne bi iznenadilo da kampanje budu prljave jer se, kako je rekao, godinama ponavljaju isti problemi i ništa nije učinjeno da se to promijeni.

Kako je rekao, posebno je primjetna zloupotreba javnih resursa.

“Zloupotreba javnih resursa i funkcija se može spriječiti samo izmjenama Izbornog zakona”, rekao je Čarkadić.

Da su kršenja Izbornog zakona sve češća, smatra i Korajlić, koja je istakla da je za dva mjeseca “TI BiH” podnio oko 80 prijava, od kojih se veliki broj odnosi na nedozvoljeno oglašavanje, ali i na zloupotrebu javnih resursa i funkcija.

“Direktori javnih institucija finansiraju projekte koji promovišu određene političke stranke, a tu je, takođe, i direktno davanje novca na predizbornim skupovima”, naglasila je Korajlić.

Kako je rekla, brojne su manipulacije i oko biračkog spiska, registrovanja ljudi iz instranstva, ali i poruka koje podstiču na nasilje, vjersku i nacionalnu mržnju.

“Kazne za nedozvoljeno ponašanje su uglavnom novčane sankcije do 10.000 KM, te u ekstremnim slučajevim poništenje ovjere za učešće na izborima”, istakla je Korajlić, te dodala da problem predstavlja i to što je gotovo sve dozvoljeno prije zvaničnog početka izborne kampanje.

“Dakle, prije nego što počne zvanični period, sve je dozvoljeno, što je vrlo opasna poruka”, naglasila je ona.

Kako je rekla, sankcije su neefikasne i zbog toga je neophodno mijenjati zakone.

Korajlić je dodala da se strankama isplati kršiti zakon jer su sankcije slabe, a često nisu ni izricane, te se zbog toga moraju uspostaviti određena ograničenja, da se zna šta su političke, a šta javne funkcije.

“Ima situacija kada su kampanje trenutnih načelnika i gradonačelnika plaćene javnim novcem”, istakla je Korajlić.

Prema njenim riječima, veliki problem u izbornom procesu predstavlja glasanje iz inostranstva.

“CIK je gotovo 30.000 registrovanih iz inostranstva uklonio sa spiska jer se radi o nepotpunim ili lažnim prijavama, a veliki broj građana je uložio žalbe jer su se našli na tom spisku, iako žive u BiH i ne znaju kako su se tu našli”, navela je Korajlić.

Poručila je da, kada se ista osoba nađe na spisku i za glasanje u BiH i u inostranstvu, važno je da izađe na glasanje, kako bi taj glas putem pošte bio poništen.

“Na lokalnim izborima je veći broj registrovanih iz inostranstva jer manji broj glasova može donijeti veće promjene i lakše je manipulisati nego na opštim izborima”, naglasila je ona.

Ništa manji problem ne predstavljaju ni pritisci na glasače koji su, prema riječima Čarkadića, sve veći i sve češći.

“Pritisci na birače su česti, građani su ugroženi egzstencijalno i pritiscima se dovodi u pitanje da li ćete dobiti posao, hoćete li ostati na poslu i sl.”, istakao je Čarkadić, te dodao kako su ljudi sve više zavisni od volje političkih elita.

Da se građani plaše prijaviti pritiske, smatra Tanasković-Mićanović.

“Ljudi se boje javno istupiti i govoriti o tome, jer ne znaju hoće li imati zaštitu sistema ukoliko nešto prijave”, ističe ona.

Međutim, kako je rekla, problem predstavlja i kupovina glasova koja je postala “normalna”.

“Cijena glasa varira od 30 do 150 KM i postalo je normalno da se o tome govori među građanima”, naglasila je Tanasković-Mićanović”.

Dodala je da upravo to govori o građanskoj neodgovornosti.

“Politički subjekti iskorištavaju tešku finansijsku situaciju ljudi, ali to nije opravdanje za prodaju glasova”, poručila je ona.

U Centralni birački spisak za lokalne izbore u BiH , koji će biti održani 15. novembra ove godine, upisana su ukupno 3.283.194 birača. Na lokalnim izborima učestvuju ukupno 543 politička subjekta, i to 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata, 72 koalicije, devet listi nezavisnih kandidata i 71 nezavisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina. Za lokalne izbore 2022. ovjereno je 30.809 kandidata.