Poslanici Predstavičkog doma PSBiH glasali su za izbor Miloša Lučića za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, te za Nedeljka Jovića na poziciju zamjenika ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH.

Nakon što je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija predložio Nedeljka Jovića na poziciju zamjenika ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, poslanici su sa 22 glasa ZA,13 protiv, 3 suzdržana i uz postojanje opšte i entitetske većina izabrali Jovića na predloženu funkciju.

Potom su i Lučić i Jović položili zakletvu.

Od 38 prisutnih, za Miloša Lučića su bila 22 poslanika, protiv 15, suzdržan je bio jedan,a postojala je i entitetska i opšta većina.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija predložio je imenovanje Miloša Lučića na poziciju ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH. Uslijedila je burna rasprava.

Zukan Helez (SDP) smatra da je neozbiljan prijedlog da čovjek s srednjom školom dođe u Vijeće ministara BiH. Naglasio je kako se Lučić predstavlja kao bankar, te kako je radio u banci sa srednjom školom, te zaključuje kako sa “srednjom školom može jedino raditi na šalteru”. Rekao je kako bi želio da ima imovinski karton Miloša Lučića.

“Svakako zbog ove biografije i 12 godina studiranja, ne zaslužuje da uđe u Vijeće ministara”,rekao je Helez.

Branislav Borenović(PDP) je također spominjao kvalifikacije predloženog kandidata, te pet godina pohađanja srednje škole, ponavljanja četvrtoi razreda, 12 godina studiranja na privatnom fakultetu , što je Lučić o sam priznao.

“Lično sam protiv imenovanja, jer osobe koje dolaze na tu funkciju ne treba da budu ispod određenih prosjeka, sa vrlo, vrlo tankim kvalifikacijama”, rekao je Borenović.

Obratio se Tegeltiji i rekao da je to njegova odgovornost,ali da se nakon ponašanja pojedinih ministara na proslavama, ne bi iznenadio. Rekao je da će glasati protiv i napraviti političku distancu.

Sanja Vulić (SNSD) je rekla kako ne postoji konkurs za izbor ministra, već je riječ o političkom imenovanju, koje nosi političku odgovornost.

Mirjana Marinković Lepić (Naša stranka) se pitala da li je stranka iz koje Lučić dolazi imala boljeg kandidata, te da smatra da on ni na koji način ne ispunjava uslove u smislu da može odgovoriti funkciji na koju se imenuje.

Mirko Šarović (SDS) uputio je pitanje predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiji da, s obzirom da nisu dobili biografije kandidata, koji su motivi bili da za ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH dostavi prijedlog koji je danas na dnevnom redu.

Nermin Nikšić (SDP) kaže kako je formalno-pravno imenovanje u skladu sa zakonom. Damir Arnaut pita kako se došlo do toga da se od prvobitnog dogovora između SDA i SNSD-a da za minstra za ljudska prava bude profesor iz reda ostalih dođe se do nekoga ko čak nema ni završen fakultet. Adil Osmanović je odgovorio kako je to bila njegova želja, te da je lider SNSD-a rekao kako će “poslati reprezentaciju u Sarajevo”.

“Očigledno da nema te reprezentacije, i mi želimo da se sastav Vijeća ministara konstituiše”, rekao je Osmanović

Poslanici odlučili da raspravljaju o misi, CIK-u i respiratorima

Poslanici Predstavničkog doma PSBiH glasali su za uvrštavanje u dnevni red Prijedloga rezolucije o poštivanju žrtava ustaškog režima, koju su predložili poslanici Kluba Naša stranka – Nezavisni blok, Predrag Kojović, Aida Baručija, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut.

Nakon pauze u zasjedanju poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nastavili su raspravu o dnevnom redu i to o Prijedlogu rezolucije o poštivanju žrtava ustaškog režima koja je uvrštena u dnevni red sjednice.

Usvajanje rezolucije predložili su poslanici Kluba Naša stranka – Nezavisni blok, Predrag Kojović, Aida Baručija, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut.

Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Nikola Lovrinović pozvao je da se danas o tome ne raspravlja jer bez obzira kakav ishod glasanja bude temeljni razlog rezolucije je za sutra najavljena sveta misa za Bleiburg, a poslanici na to ne mogu uticati.

Katolička crkva postoji više od 2.000 godina i ova rezolucija to neće promijeniti dok pitanje održavanje mise određuju vjerske institucije – kazao je Lovrinović koji je naglasio da rezoluciju predlažu nevjernici, ali i naglasivši da je on antifašista.

Kaže i da je komunizam bio totalitarni režim koji je činio zločine te je predložio da se, ukoliko postoji potreba da se govori o zločinima NDH, organizira posebna sjednica.

Predlagač rezolucije poslanik Arnaut je kazao da se antifašizam dokazuje, a ne samo riječima tvrdi, obraćajući se predsjedavajućem Doma Nebojši Radmanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD) koji je kazao da je antifašista.

Poslanik Stranke demokratske akcije (SAD) Adil Osmanović smatra da niko ne može biti protiv rezolucije koja odaje počast žrtvama, ali rezolucija treba da obuhvatiti žrtve svih fašističkih pokreta.

Stoga će, ukoliko ova točka bude uvrštena u dnevni red sjednice, SDA predložiti amandmane kako bi se rezolucijom osudili i četnički i drugi fašistički i totalitarni zločini, kao i osudili i genocidi koji su počinjeni u Drugom svjetskom ratu kao i u prošlom ratu.

Taj dokument, mišljenja je, treba biti sveobuhvatan, ali smatra i da treba osuditi ponašanje Sabora Republike Hrvatske koji je pokrovitelj mise.

Prijedlog rezolucije o poštivanju žrtava ustaškog režima, koju su predložili poslanici Kluba Naša stranka – Nezavisni blok, Predrag Kojović, Aida Baručija, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut izazvala je buru na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Rezolucijom se podsjeća na fašistički karakter ustaškog režima tzv. Nezavisne države Hrvatske, milione žrtava fašističkih režima, od kojih su brojne žrtve iz Bosne i Hercegovine, te na opredijeljenost da se zaštiti njihovo dostojanstvo.

Ona naglašava antifašističku tradiciju svih naroda Bosne i Hercegovine, kao i njenih građana uopće, te poziva predstavnike Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini da preispitaju inicijativu za održavanje mise za Bleiburg sutra u Sarajevu i suzdrže se od njenog održavanja.

Dopredsjedavajuća Predstavničkog doma Borjana Krišto (HDZBiH), govorila je o prijedlogu poslanika Demokratske fronte (DF) Dženana Đonlagića o imenovanju novog člana Centralne izborne komisije koji je uvršten u dnevni red sjednice za koji je kazala da je nastavak nezakonitosti, problematizirajući stručnost Željka Bakalara kojeg za člana CIK-a predlaže DF.

Član CIK-a Stjepan Mikić podnio ostavku je zbog odlaska u penziju te je Krišto podsjetila na odredbu Izbornog zakona koja kaže da ako član ne može obavljati dužnost Predstavnički dom imenuje novog člana iz konstitutivnog naroda iz kojeg je dolazio prethodni.

Imenovanje se vrši s kandidatske liste koju je dostavila Komisija za izbor i imenovanje te je predložila odluku o razrješenju člana CIK-a i imenovanju sljedećeg člana s liste kandidata, ali Dom to nije podržao.

Zastupnik DF-a Zlatan Begić je upozorio da bi se smjenom Stjepana Mikića na osnovu prijedloga Demokratske fronte uštedio iznos veći od 40.000 KM, s obzirom da bi na taj način Mikić ostao bez prava na otpremninu.

U dnevni red sjednice uvršten i tačka koja se tiče sporne nabavke respiratora iz Kine puten Federalne uprave civilne zaštite što je predložio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Nermin Nikšić koji je zatražio o Agencije za lijekove BiH da obrazloži kako je firmi “Srebrna malina” dodijeljen posao s nabavkom respiratora.

Također, na dnevni red sjednice uvršten je i prijedlog poslanika Partije demokratskog progresa (PDP) Branislava Borenovića o potvrđivanju imenovanja Privremene istražne komisije za stanje u pravosuđu.

Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara BiH dala je preporuku Predstavničkom domu za njegovo imenovanje kao i za imenovanje Miloša Lučića na poziciju ministra za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH koji je prijedlog Demokratskog narodnog saveza (DNS).

Sjednicu Predstavničkog doma možete pratiti ovdje:

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je, odgovarajući na pitanje zastupnice Sanje Vulić (SNSD) da li će sredstva iz budžeta institucija BiH za provođenje lokalnih izbora biti predviđena i dostupna i kada, odgovorio da je što se tiče finansiranja lokalnih izbora, jasna obaveza Vijeća ministara BiH koju ima prema tome.

Napomenuo je da je u prvom prijedlogu budžeta koji je bio dostavljen Predsjedništvu BiH definirana pozicija za provođenje lokalnih izbora u onom iznosu u kojem je to definirano.

“Sigurno je da će se i u ovome budžetu koji će biti dostavljen Predsjedništvu BiH, a poslije toga i Parlamentarnoj skupštini BiH, naći planirana sredstva za izbore. Ukoliko se i desi da postoje neke poteškoće s usvajanjem budžeta, Vijeće ministara BiH ima mogućnost da donese potrebnu odluku da se osiguraju sredstva za provođenje izbora, iako budemo u sistemu privremenog finansiranja. Moj apel je, prije svega CIK-u BiH, da nastavi sve izborne radnje koje su neophodne za provođenje lokaln ih izbora, a da problem finansiranja ostavi Vijeću ministara BiH”, kazao je Tegeltija.

On je podsjetio da je Vijeće ministara BiH ranije utvrdilo prijedlog nacrta budžeta i uputilo ga u proceduru Predsjedništvu BiH.

Poslanik Predrag Kojović (Naša stranka), koji je također želio pitati predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH o finansiranju lokalnih izbora, podsjetio je na zakonski rok od 14 dana koji teče od momenta objavljivanja izbora da bi se sredstva za lokalne izbore morala prebaciti na adekvatne račune.

Njegovo drugo pitanje je bilo da li je Vijeće ministara BiH uradilo išta, ili planira uraditi, na implementaciji presude kojom je naloženo održavanje izbora u Mostaru?

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je odgovorio da, što se tiče održavanja lokalnih izbora u Mostaru, do njega ni od CIK-a BiH niti bilo kog drugog organa u BiH do sada nije došla bilo kakva informacija da je potrebno nešto da Vijeće ministara BiH uradi da bi se održali lokalni izbori u Mostaru.

Dodao je da će ovo provjeriti i obavijestiti poslanika u pisanoj formi.

Poslanici PSBiH o izboru članova CIK-a i misi za Bleiburg

Tokom rasprave o dnevnom redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su tražili da se u dnevni red uvrsti tačka koja se tiče izbora članova Centralne izborne komisija (CIK) BiH.

Poslanik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić zatražio je da se u dnevni red uvrsti Prijedlog odluke o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članu CIK-a, a ova stranka na poziciju člana CIK-a iz reda hrvatskog naroda predlaže Željka Bakalara.

Međutim, nakon njega za riječ se javila poslanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Sanja Vulić kazala je da je uputila svim međunarodnim institucijama pitanje u vezi s prethodnim imenovanjem članova CIK-a ocjenjujući da se radio o protivustavnom i nelegalnom izboru tražeći poništavanje te odluke.

Đonlagić je upozorio da je široko obrazloženje Vulić povreda Poslovnika jer kada se predlaže izmjena i dopuna dnevnog reda Poslovnik nalaže da se ne radi elaboracija nego samo imenuje tačka.

Da poslanica Vulić treba da se suzdrži od teških riječi kada govori da je nešto neustavno upozorio je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatan Begić pozivajući se da se obrati sudu ako ima takva saznanja.

Poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mekić kaže da poslanici u državnom parlamentu nemaju elementarna znanja o zakonima, ustavu i procedurama te je pozvao Kolegij Doma da ga zaštiti od takvih diskusija.

Poslanik Naše stranke Damir Arnaut zatražio je da se na dnevni red uvrsti Prijedlog rezolucije o poštivanju žrtava ustaškog režima. To nije usvojeno, kaže, na sjednici Kolegija Doma, ali on smatra da bi Dom trebao raspravljati o tome posebno jer je za sutra najavljena misa za Blaiburg u Sarajevu.

Da rezoluciju predlažu “nevjernici” ocijenio je žustro poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Nikola Lovrinović je najavio da će misa biti održana kakve god se rezolucije donosile dodajući kazao da ga je ovaj prijedlog povrijedio i uznemirio.

Imenovanje Privremene istražne komisije u vezi sa stanjem u bh. pravosuđu zatražio je poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović kazavši da bi to bio konačan pokušaj da se završi agonija oko primjena zaključka koji je donio Dom.

Planirani dnevni red sjednice

Na dnevnom redu sjednice je i zahtjev dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Zvizdića (Stranka demokratske akcije – SDA) da se dopuna Zakona o porezu na dodatu vrijednost razmatra po hitnom zakonodavnom postupku, a tiče se pomjeranja uplate PDV-a.

Kako je obrazloženo u ovom prijedlogu, namjera je ublažiti ekonomski udar na privredne subjekte u Bosni i Hercegovini i njihove radnike, s obzirom na to da će oni biti najpogođeniji ekonomskom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa te omogućiti normalno poslovanje preduzeća i privrednih subjekata u BiH i olakšati im opstanak na tržištu.

Pred poslanicima će se naći Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava kojeg su predložili poslanici: Nebojša Radmanović, Snježana Novaković-Bursać, Nenad Stevandić, Nenad Nešić, Jakov Galić, Obren Petrović, Dragan Bogdanić, Sanja Vulić, Ljubica Miljanović, Borjana Krišto, Nikola Lovrinović, Mijo Matanović, Predrag Kožul i Darijana Filipović.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, međutim, nije utvrdila usaglašenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH niti je podržala principe tog zakonskog rješenja te je Domu dostavljeno negativno mišljenje o predloženom zakonu.

Poslanici bi trebali razmatrati i zahtjev poslanika Damira Arnauta da se po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o vanrednim mjerama štednje u institucijama Bosne i Hercegovine uslјed pandemije.

Poslanici Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija i Damir Arnaut također traže da se po hitnom zakonodavnom postupku razmatraju dopune Zakona o akcizama, a ti uputili su i zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o obaveznim doprinosima zvaničnika u bh. institucijama.

I Vijeće ministara BiH zatražilo je do Doma da po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH.

Na dnevnom redu su i dva amandamana na Ustav BiH koje je predložio poslanik Dženan Đonlagić (Demokratska fronta – DF) uz negativno mišljenje Ustavnopravne komisije.

Obimnim dnevnom redom predviđeno je razmatranje i još nekoliko zakonskih rješenja među kojima su izmjene Krivičnog zakona BiH, izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH te Prijedlog zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije.

Pred poslanicima će se naći i nekoliko izvještaja, specijalnih izvještaja, ako i tematskih revizorskih izvještaja te nekoliko poslaničkih inicijativa.