Uz završeno kompletno obrazovanje i postojeći zdravstveni sistem, dijete u Bosni i Hercegovini može da ostvari samo 58 odsto produktivnog potencijala, pokazuje izvještaj Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu.

Samo Kosovo i Sjeverna Makedonija imaju niži indeks ljudskog kapitala, dok ostale zemlje regije imaju znatno bolji rezultat od Bosne i Hercegovine.

Neiskorištenost potencijala je itekako vidljiva u različitim sektorima. Izaziva neravnotežu između obrazovnog sustava i tržišta rada stvarajući suficit i deficit zanimanja, ali i gubitak kapitala odlaženjem iz zemlje.

“Veliki je broj neprofitnih zanimanja, kako sa SSS tako I sa visokom. To su kadrovi koji su se, bez sluha za zapošljavanje u proizvodnom sektoru, školovali na način na koji je to njima bilo odgovarajuće. Posljedice su, nažalost, vrlo teške, skupe i, što je najgore, te posljedice će biti dugoročne”, kaže član Upravnog odbora Udruge poslodavaca FBiH Kemal Čolak.

Iz Svjetske banke ističu da bi se ovaj rezultat produktivnosti povećao poboljšanjem kvaliteta obrazovanja i zdravstvenog sustava.

“Vjerujemo da je ljudski kapital zaista nešto najvrjednije što Bosna i Hercegovina ima i mnogo smo zabrinuti što se ljudski kapital konstantno urušava. To je posebice primjetno kod mladih koji napuštaju zemlju u potrazi za boljim životnim prilikama. Ali, i ljudima koji ostaju u zemlji, nedostaci u zdravstvenom i obrazovnom sustavu ne dozvoljavaju življenje zdravog i produktivnog života”, ističe šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i CG Emanuel Salinas.

Naši sugovornici rješenje vide u ulaganju u školstvo, ali na pravi način, usmjeravanjem kadrova. Nepravilno usmjereni potencijal, smatra psihologinja Nermina Vehabović-Rudež, rezultira nezadovoljnim zaposlenikom sa psihičkim i tjelesnim poteškoćama.

“Zbog toga je jako važno da se ulaže u odjel ljudskih potencijala. Nažalost, u našim uslovima to je često samo formalna priča i zaposlenici u ljudskim potencijalima su vrlo često naknadno obučene osobe koje nemaju puno edukacije iz psihologije, iz menadžmenta psihologije, itd”, kaže Vehabović-Rudež.

Ovogodišnje izvješće Svjetske banke je uključivalo desetogodišnju analizu razvoja ljudskog kapitala a vršila se je u 103 zemlje. Izrazito naglašen prioritet obrazovanja i učinkovitijeg zdravstva, imao bi izravan odraz na snažniji potencijal generacija koje dolaze a, na koncu, i povećanje ljudskog kapitala.