Poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH objedinili su raspravu o godišnjim izvještajima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ BiH za 2017. i 2018. godinu, uz konstataciju da ovo tijelo nije dobro radilo svoj posao, zbog čega su potrebne korjenite izmjene Zakona o VSTS-u BiH.

Poslanik Nezavisnog bloka Mirjana Marinković Lepić osvrnula se na godišnji izvještaj VSTS-a za 2017. godinu, tvrdeći da je neophodno da se o izvještaju treba ozbiljno prodiskutovati jer je to živa tema.

Ona je podsjetila je da još nije oformljena komisija koja je trebalo da ispita rad u pravosuđu BiH.

“Prema medijima vidimo da su za većinu članova VSTS-a vezane afere. Zakon kaže da članovi VSTS-a moraju biti osobe visokog moralnog načela, a nije ni predsjednik, jer je vezan za aferu “Potkivanje”. Mi smo danas u situaciju da mediji otkrivaju afere”, rekla je Lepićeva i dodala da je 895 pritužbi na rad nosilaca pravosudnih institucija činjenica kojom se VSTS ne može pohvaliti.

Slične kritike na nezadovoljavajući rad VSTS-a iznijela je i poslanik SDA Alma Čolo, naglašavajući da su tužioci do sada podizali tek tri optužnice mjesečno, što je veoma malo za efikasan rad na sprečavanju kriminalnih radnji, posebno korupcije u BiH.

“Sramotno je da 368 tužilaca koliko ih ima u BiH podigne svega 2.206 optužnica pritiv 14.700 lica za godinu dana ili tri optužnice mjesečno”, rekla je Čolo.

Poslanik SDS-a Dragan Mektić uputio je primjedbu predsjedavajućem Predstavničkog doma Denisu Zvizdiću zbog činjenice da na sjednici nema predsjednika VSTS-a Milana Tegeltije, za kojeg je rekao da duže ignoriše stavove i zaključke parlamenta BiH.

On je predložio da se ova tema danas skine sa dnevnog reda sjednice i istakao da “korumpirani tužoci i dalje gube procese i rasipaju javni novac”.

Poslanik SDA Šemsudin Mehmedović podržao je Mektićevo reagovanje, ističući da je stanje u pravosuđu, možda, jedan od najvećih problema u BiH, jer se to direktno odnosi i na probleme nepravde, korupcije i odlaska mladih iz BiH.

On je pozvao poslanike da se ozbiljno pozabave problemima u VSTS-u, posebno kadrvskoj politici, raznim aferama, odgovornosti prema građanima BiH, a ne raznim ambasadama ili stranim donatorima.

Poslanik DF-a Zlatan Begić, takođe, smatra da je neophodno prisustvo predsjednika VSTS-a.

On je najavio da će uskoro, umjesto da diskutuje o radu pravosudnih institucija u BiH, objaviti knjigu pod naslovom “Pravosuđe u zemlji čuda”, tim prije jer se, kako je rekao, svi dosadašnji nerealizovani zaključci parlamenta BiH o VSTS-u mogu “okačiti mačku o rep”.

Predsjedavajućem Predstavničkog doma Denis Zvizdić je pojasnio da se u sali nalazi ovlašteni predstavnik VSTS-a, a poslanik SDP-a Saša Magazinović zatražio je obraćanje poslanicima tog predstavnika, ali do toga nije došlo.

Poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović /HDZ/ istakao je da sve institucije u BiH treba i moraju da odgovaraju i da podnose ivještaje o radu parlamentu BiH.

Nermin Nikšić iz SDP-a založio se za nezavisno pravosuđe, ali je konstatovao da BiH ima ozbiljan problem sa tim standardom.

On je podsjetio na mnogobrojna lišavanja slobode poznatih političara u BiH, te da su svi sudski postupci riješeni u njihovu korist.

“Bavi li se iko u BiH zaključcima iz izvještaja međunarodnog pravnog eksperta Rajnharda Pribea o stanju u pravosuđu BiH. Reforma pravosuđa u ovoj zemlji najlošije je sprovedena reforma”, rekao je Nikšić.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović, takođe, smatra da je reforma pravosuđa u BiH doživjela krah, ističući da parlament ima snagu i treba da bude mjesto gdje nema zabrana i tajni, nego gdje postoji otvoreni dijalog.

Prema njegovim riječima, tužioci u BiH nikome ne polažu račune za svoj rad i “niko im ništa ne može”.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH u Sarajevu poslanici su izglasali, između ostalog, da se Predstavnički dom neće na ovoj sjednici izjasniti o usvajanju prijedloga izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH.

Izglasan je prijedlog izmjena Zakona o upravnim sporovima BiH.

Za prijedlog izmjena i dopuna Zakona o finansiranju institucija BiH ne postoji entitetska većina, pa će se naknadno usaglašavati.