Zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatraju Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, koji su predložili poslanici: Saša Magazinović (SDPBiH), Damir Arnaut (Naša stranka) i Jasmin Emrić (A-SDA).

Rasprava o Prijedlogu zakona o sukobu interesa

Mira Pekić (PDP) je rekla kako Klub poslanika SDS i PDP neće podržati amandmane na Prijedlog ovog zakona, jer je u prošlom zakonu, definicija sukoba interesa bila je dobra i tačno se govorilo šta je sukob interesa za nosioce javnih funkcija u institucijama BiH.

Ovim amandmanima definiše se da nosioci javnih funkcija mogu da budu funkcioneri u entitetima, kao i da budu ovlaštene osobe u udruženjima i fondacijama koji se finansiraju iz entiteta i kantona, rekla je.

Pekić je istakla da u prethodnom zakonu toga nije bilo, jer je bilo jasno definisano šta mogu i šta ne mogu nosioci javnih funkcija.

Predlagač Damir Arnaut kazao je da je zbog građana BiH važno da se zna da se  ne radi o prijedlogu Zakona opozicije, nego je to Zakon iza kojeg stoji, kako je rekao, osam stranaka. Riječ je, kako je rekao , o evropskom zakonu.

Arnaut je osporio većinu amandmana SNSD-a i HDZ-a BiH upućenih na predloženi tekst zakona, ističući da je ovo obaveza BiH prema EU, a ne nikakvo dodvoravanje evropskim institucijama.

Snježana Novaković Bursać prigovorila je Arnautu da uslov SNSD-a nije puko usvajanje predloženog zakona, nego približavanje legislative BiH evropskom zakonodavstvu koje je sprovodivo u praksi.

Za Novaković-Bursać, ključni nedostatak predloženog teksta je to što nije ispraćena raspodjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH, te naglasila da provjeru podataka, kao i istrage, treba da vrše policijske agencije u BiH, a ne Komisija za sprečavanje sukoba interesa, kako je predloženo.

Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto smatra da Arnaut nije u pravu kada govori o radu Komisije za sprečavanje sukoba interesa, pogotovo u slučaju /predsjednika HDZ-a/ Dragana Čovića, dodajući da su sve odluke ove komisije bile donesene jednoglasno, bez obzira o kome se radi ili o kakvim sankcijama je riječ.

Jasmin Emrić /A-SDA/, bivši predsjedavajući pomenute komisije, smatra da parlament posebno treba razmotriti amandmane koji se odnose na nezavisni rad, sjedište i finansiranje Komisije i njene koordinacije sa nadležnom agencijom na nivou BiH.

Šef kluba poslanika HDZ-a Nikola Lovrinović insistirao je da zakon o sprečavanju sukoba interesa treba donijeti konsenzusom, a ne da taj akt bude neki novi, nametnuti krivični zakon.

Nakon rasprave, data je jednosatna pauza.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma je, u drugoj komisijskoj fazi, sa 22 usvojena amandmana, podržala prijedlog ovog zakona. U plenarnoj fazi amandmane su dostavili poslanici Alma Čolo, Damir Arnaut, Jasmin Emrić i Saša Magazinović.

Predloženi zakon, između ostalog, predviđa osnivanje komisije za odlučivanje o sukobu interesa čiji članovi ne bi bili poslanici i delegati iz PSBiH, kao što je to sada slučaj.

Definirano je da komisija bude stalno i nezavisno tijelo koje je uspostavila PSBiH, sa sjedištem u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a koje obavlja poslove iz svoje nadležnosti određenih ovim zakonom.

Također je predviđeno da za člana komisije ne može biti imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije.

Predviđeno je da Komisiju čine predsjednik i četiri člana. Kandidat za člana komisije, između ostalog, mora ispunjavati uslov da nije član političke stranke, kao i to da pet godina prije kandidiranja za predsjednika ili člana komisije nije obavljao funkciju poslanika, delegata, odbornika ili vijećnika, gradonačelnika, načelnika općine, člana vlade ili savjetnika na bilo kojem nivou vlasti u BiH.

Usvojen dnevni red

Nakon pauze, koja je data zbog neslaganja zastupnika, nije usvojen prijedlog Mirka Šarovića /SDS/ da se razmatra informacija Centralne izborne komisije /CIK/ BiH o pokušajima predizborne krađe uoči lokalnih izbora u BiH, navodeći da je oko 100.000 građana oštećeno u procesu glasanja putem pošte, što nije usvojeno.

Njegov kolega iz iste stranke Dragan Mektić, tokom rasprave o dnevnom redu, uputio je generalnu primjedbu na predložne tačke za ovu, kao i dosadašnje sjednice Predstavničkog doma, tvrdeći da se ne raspravlja o ključnim reformskim zakonima zbog čega je rad tog doma neefikasan.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Nebojša Radmanović /SNSD/ odbacio je sve Mektićeve navode, ali je šef ica Kluba zastupnika SNSD-a Snježana Novaković Bursać rekla je da Mektić , koji je bio pet godina ministar u Vijeću ministara i jednu godinu poslanik ništa korisno nije uradio.

Zastupnik DF-a Dženan Đonlagić zatražio je da se provjeri informacija zašto sekretarijat Predstavničkog doma nije dao saglasnost CIK-u BiH za održavanje tradicionalne konferencije za novinare na dan izbora u velikoj sali parlamenta BiH, što nije usvojeno.

Od svih prijedloga, prihvaćen je onaj predsjedavajućeg Kluba poslanika SDA Adila Osmanovića da se u dnevni red uvrsti Izvještaj o utvrđivanju liste uspješnih kandidata za imenovanje sedam članova Ureda za razmatranje žalbi u Sarajevu.

U toku je rasprava o dnevnom redu.

Zastupnička pitanja

Predrag Kožul (HDZ BiH) postavio je pitanje ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković , koja, kako kaže, tradicionalno ne prisustvuje sjednicama, o dopisu koji je ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević uputio vezano za izbore u Mostaru:

“Nedim Makarević, je instruirao birače kako i nakoji način treba glasati.Htio sam zamoliti ministricu da objasni sve okolnosti u vezi tog proglasa”, rekao je Kožul i naglasio kako će tražiti pisani odgovor.

Nenad Nešić (DNS) upitao je kada će Vijeće miniustra BiH donijeti Zakon o restituciji, koji će regulisati imovinu Pravoslavne crkve.

Zastupnica Sanja Vulić upitiala je da li je upis medicinskih sredstava u nadležnosti državne agencije.

Da li sektor za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova razmišlja o smjeni aktuelnog direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva – kazala je Vulić.

Zastupnica Ljubica Miljanović postavila je pitanje također Tegeltiji.

Zbog čega je usporen proces identifikacije posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti. Trenutno se traži više od 1.000 civila – istakla je Miljanović.

Damir Arnaut je upitao zašto se prekršajno kažnjavaju državljani BiH sa dvojnim državljanstvom, koji sa ličnom kartom prelaze granicu BiH.

Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić je rekao da je VIjeće minustra 10. septembra donijelo odluku o ulasku stranaca u BiH i da Granična policija BiH primjenuje zakonske propise, koji su sada na snazi.

Time je poništena ranija odluka. Dakle od 12. septembra primijenjuje zakonske propise, a svi ljudi s dvojnim državljanstvom dužni su da posjeduju validan pasoš BiH, osim u slučaju država s kojima imamo potpisan sporazum o dvojnim državljanstvima – istakao je Cikotić.

Međutim, Arnaut jetražio objašnjenje po kojem konkretno zakonu se kažnjavaju građani BiH, jer je Zakon viši od odluke.

Počela sjednica

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma je, u drugoj komisijskoj fazi, sa 22 usvojena amandmana, podržala prijedlog.Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, koji su predložili poslanici: Saša Magazinović (SDPBiH), Damir Arnaut (Naša stranka) i Jasmin Emrić (A-SDA).

Predviđeno je i razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, a kojim se stvaraju uvjeti za uspostavljanje efikasnog mehanizma naplate sudskih taksi.

Trebalo bi da bude razmatran i Prijedlog zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači poslanici iz Kluba Demokratske fronte, s mišljenjem Ustavnopravne komisije.

Ustavnopravna komisija nije utvrdila usaglašenost prijedloga ovog zakona s Ustavom i pravnim sistemom BiH, te je Domu dostavila negativno mišljenje.

Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Saša Magazinović, a kojim se predviđa ukidanje mogućnosti da izabrani zvaničnici obnašaju više funkcija u isto vrijeme.

Magazinović je naveo da je prijedlog uputio u proceduru zbog činjenice da imamo niz primjera duplih funkcija, npr. osoba koji su i zastupnici i ministri što je neprihvatljivo iz više razloga.

Naglasio je da je fizički nemoguće raditi posao ministra i posao zastupnika istovremeno, te da gomilanje moći u jednoj osobi nije demokratski princip kome bi trebali težiti.

S druge strane, naveo je da niko tim osobama ne osporava da imaju podršku građana i da su osvojili mandat u parlamentima. Zbog toga ovaj prijedlog izmjena Izbornog zakona predviđa mogućnost da se mandat stavi u mirovanje. To bi značilo da ministar na bilo kojem nivou vlasti koji je osvojio mandat u zakonodavnom tijelu može taj mandat staviti u mirovanje. U tom slučaju funkciju zastupnika obnaša prvi naredni kandidat s liste, sve dok ministru traje mandat u izvršnoj vlasti.

Predstavnički dom bi, između ostalog, trebao razmatrati i nekoliko poslaničkih inicijativa.