Rad osuđenika u javnom interesu, kao alternativna mjera izvršenja kazne koja je propisana Krivičnim zakonikom Republike Srpske, primjenjuje se od prošlog mjeseca ove godine.

Prva takva mjera izrečena je u Osnovnom sudu u Doboju, osobi iz Modriče koja sankciju izdržava radom u dobojskom komunalnom preduzeću.

PERO DUNJIĆ, pomoćnik ministra pravde RS

“To su uglavnom kazne do godinu dana zatvora. To su kazne za lakša krivična djela, odnosno za lica koja nisu prije toga kažnjavana i koja nisu kažnjavana za neko teže krivično djelo . Uglavnom se radi o lakšem krivičnom djelu, saobraćajnom i slično”, rekao je Dunjić

Rad u javnom interesu ne može biti kraći od 60, niti duži od 360 sati, a određuje se za period od mjesec do najduže šest mjeseci. Licima osuđenim za lakša krivična djela omogućen je tako, navode u ministarstvu, prigodan način izvršenja kazne. Dobrobit ima i društvena zajednica. Jedna od ustanova sa kojom je potpisan ugovor o izvršenju mjera rada u javnom interesu je i Centar za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka.

DRAŠKO ILIĆ, direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela

“Mi smo procijenili da imamo interes iz razloga što poslom kojim se bavimo na Razvojno-edukativnom centru Manjača, gdje imamo ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju, gdje se ogromna poslovi dešavaju kada su kampanje sjetvenih radova, oranja i mnoge druge stvari. Tada nam se ukaže potreba za radnicima”, kazao je Ilić.

Zahtjev za zamjenu zatvorske kazne mjerom rada u javnom interesu podnosi osuđeno lice koje ispunjava uslove, a odluku donosi Sud. Nova praksa, smatra naš sagovornik, ima višestruki značaj.

DUŠKO VEJNOVIĆ, defendolog

“Svako osuđeno lice košta budžet određene države, što bi mi žargonski rekli -oni imaju puni pansion u Kazneno-popravnim zatvorima. Ovo je preuzeto iz evropske prakse. Imaju potpisani ugovori da se može izvršiti kompenzacija da oni rade u društvenom interesu, da i država i pojedinci imaju interes, objasnio je Vejnović.

Rad u javnom interesu ne može se obavljati u privatnim preduzećima. Uglavnom su to komunalna preuzeća, humanitarne organizacije, zdravstvene ustanove. Poslovi koje osuđenici obavljaju ne smiju vrijeđati ljudsko dostojanstvo i ne smiju za posljedicu imati sticanje dobiti.