Nebojša Đurić, viši asistent na Univezitetu u Banjaluci, riješio je matematički zadatak star 40 godina, i postao svjetski poznat. Ovaj primjer nije jedini, naime, brojni bh. studenti koji su školovanje nastavili van granica naše zemlje, pokazali su se veoma uspješnim.

Zbog Nebojše Đurića i njegovog velikog uspjeha, Univerzitet u Banjaluci ovih dana u fokusu je međunarodne naučne javnosti, a rad mladih akademaca prepoznat je i na svjetskom nivou. Tim povodom za “BHT1 uživo” govorio je ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi Republike Srpske Srđan Rajčević, sa kojim je razgovarala naša novinarka Mirela Savić.

Na početku, Rajčević se osvrnuo na značaj održavanja saradnje sa svršenim studentima domaćih univerziteta, i na mišljenja onih koji smatraju da naši univerziteti ne njeguju Alumni kulturu i ne koriste njene benefite.

“Mogu se djelimično složiti s konstatacijom da nismo dovoljno radili na uspostavljanju Alumni mreže, bivših studenata naših visokoškolskih ustanova, ovdje u Republici Srpskoj, međutim, ne mogu da se složim da ona baš u potpunosti ne postoji. Ona ima svoje i formalne i neformalne oblike”, smatra Rajčević.

On je podsjetio na to da je prije dvije godine, uoči pandemije, održano nekoliko foruma dijaspore na kojima je dogovoreno da će se, u okviru tih inicijativa i krugova, posebno raditi na uspostavljanju kontakata između studenata u onim zemljama gdje žive naši ljudi i studenata u Republici Srpskoj, kao i bivših studenata domaćih visokoškolskih ustanova.

“Mogu da kažem da ja lično održavam saradnju sa dosta tih studenata koji sada žive po Njemačkoj, po zapadnoj Evropi, po Austriji, Velikoj Britaniji, pa čak i Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, širom svijeta. Naravno da mi ne možemo da pariramo nekim razvijenim državama koje duži niz godina, pa i čak decenijama, ulažu znatno više sredstava od nas i u područje visokog obrazovanja i u područje nauke i istraživanja, ali sigurno je da ono što imamo – u najboljoj mjeri koristimo”, smatra Rajčević.

Komentarišući primjedbe da je na našim univerzitetima teorijsko gradivo obimno, ali da praktičnog znanja nema dovoljno, on je rekao da se to polako mijenja.

“Ja ću se složiti sa vašom konstatacijom da, možda, nekada nismo imali ono što ja volim da nazivam spoj nauke, sa jedne strane, i privrede sa druge strane, odnosno tih praktičnih aktivnosti primjene znanja koje naši studenti dobijaju tokom studija, ali mogu da kažem da se to mijenja. Da li sam zadovoljan dinamikom? Nisam, ali sigurno da ćemo raditi na što bržoj dinamici, prije svega, u primjeni naših novih zakonskih rješenja koja su stupila na snagu tokom 2020. godine. To su Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o kvalitetu u visokom obrazovanju i, u tom smislu, mi smo tu jasno rekli, među tim odredbama postoji i nekoliko vrlo bitnih odredbi koje se bave upravo time”, naglasio je Rajčević.

Ministar je kazao kako nadležni žele da studenti imaju što više prakse tokom svog studiranja i da im, na određeni način, naši poslodavci prenose svoje znanje već u tom periodu, kako bi bili spremni da, kada dobiju svoje diplome i izađu na tržište, to znanje konkretno primijene u praksi.

“Ja ću vas podsjetiti da smo u okviru ovih zakonskih rješenja predvidjeli i neke novitete koji do sada nisu bili u oblasti visokog obrazovanja primijenjeni kod nas”, dodao je on, navodeći kao primjer predstavnike poslodavaca u upravnim odborima javnih visokoškolskih ustanova, Univerziteta u Banjoj Luci i Univerziteta u Istočnom Sarajevu, te predstavnike poslodavaca u Savjetu za visoko obrazovanje.

“Podsjetiću vas da je Savjet za visoko obrazovanje ključni organ koji usmjerava sistem visokog obrazovanja u Republici Srpskoj, donosi mrežu visokoškolskih ustanova, dokument koji određuje u kom smjeru će se kretati sistem visokog obrazovanja u Republici Srpskoj. Po prvi put sada imamo i glas privrede, odnosno poslodavaca u tom vrlo značajnom dijelu”, naglasio je Rajčević.

Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi Republike Srpske govorio je za BHRT, između ostalog, i o projektu e-Beba, naučnotehnološkom parku i drugim aktivnostima i planovima Ministarstva na čijem je čelu.