Novi sukobi između azerbejdžanskih i armenskih snaga oko Nagorno-Karabaha izbili su samo dan nakon razgovora u Vašingtonu.

Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su u toku borbe u i oko Nagorno-Karabaha.

Lokalni zvaničnici optužili su azerbejdžanske snage za granatiranje zgrada u Stepanakertu, najvećem gradu u regionu, što je Baku negirao.

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo je da je u pravcu Gubadlija oboren armenski borbeni avion.

Navodi se još da su avion oborile azerbejdžanske zračne snage, ne navodeći o kojem tipu aviona se radi.

Američki državni sekretar Majkl Pompeo sastao se jučer odvojeno sa ministrima spoljnih poslova Azerbejdžana i Armenije u novom pokušaju da okonča gotovo mjesec dana krvoprolića.

Azerbejdžanske snage navode da su postigle teritorijalne dobitke, uključujući potpunu kontrolu nad granicom sa Iranom, što Armenija negira. Armenska administracija Nagorno-Karabaha kaže da su njene snage odbile napade.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je za francuski list “Le Figaro” da je Azerbejdžan spreman da pregovara, ali je za nastavak neprijateljstava optužio akcije Armenije.

“Spremni smo da stanemo i danas. Ali, na nesreću, Armenija je grubo prekršila prekid vatre. Ako se ne zaustave, ići ćemo do kraja s ciljem oslobađanja svih okupiranih teritorija”, rekao je Alijev.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je o tom pitanju postignut “dobar napredak”, ali nije obrazložio, a odbio je da kaže da li je razgovarao sa liderima bilo koje zemlje.

Pompeo je uoči jučerašnjih razgovora rekao da se nada da će se naći “pravi put naprijed”.

Ali, jermenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da u ovoj fazi ne vidi nikakvo diplomatsko rješenje sukoba, a Alijev je perspektive mirovnog sporazuma opisao kao “veoma udaljene”.

Na pitanje kako su protekli njegovi razgovori,armenski ministar spoljnih poslova Zohrab Mnacakanijan rekao je novinarima “vrlo dobro” prilikom izlaska iz američkog Stejt departmenta i dodao da će se nastaviti rad na prekidu vatre.

Svjetske sile žele da spriječe širi rat koji bi uključivao Tursku, koja je izrazila snažnu podršku Azerbejdžanu, i Rusiju, koja ima odbrambeni pakt sa Armenijom.

Prije pregovora u Vašingtonu, turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je novinarima u Istanbulu da se nada da bi Moskva i Ankara mogle zajedno da rade na rješavanju sukoba.

Razlike oko sukoba dodatno su zaoštrile odnose između Ankare i njenih saveznika u NATO-u, dok je Pompeo optužio Tursku da podstiče sukob naoružavanjem azerbejdžanske strane. Ankara negira da podstiče konflikt.

Oko 30.000 ljudi je ubijeno u ratu oko Nagorno-Karabaha 1991-94. godineArmeni enklavu smatraju dijelom svoje istorijske domovine, dok je Azerbejdžan smatra nezakonito okupiranom zemljom koja mora biti vraćena pod njihovu kontrolu.