Rješavanje izazova koji dezinformacije predstavljaju na zapadnom Balkanu, bila je tema internetskog seminara u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) i partnera, održanog juče i danas u Sarajevu.

“Moramo odmah zajedno početi da radimo na razvoju kulture medijske pismenosti u našim društvima i izgraditi otpornost na dezinformacije. Razvijanje otpornosti na lažne vijesti treba se u svakoj ekonomiji zapadnog Balkana smatrati skoro glavnom komponentom sveukupne sigurnosne politike”, rekla je zamjenica generalne sekretarke RCC-a Tanja Miščević na otvaranju seminara.

Dvodnevni internetski seminar o dezinformacijama podržali su organizacija Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT), Evropski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji i Evropska služba za vanjsko djelovanje.

Provjera činjenica, sveobuhvatan odgovor na dezinformacije, izgradnja otpornosti kroz promociju medijske i podatkovne pismenosti, saradnja sa platformama društvenih medija, podrška kvalitetnom novinarstvu, sloboda medija i podrška vlasti, samo su neki od zaključaka sadržanih u izjavi Vijeća za regionalnu saradnju.

“Zajedno sa našim partnerima uključit ćemo se u regionalne aktivnosti kojima se podržava jača infrastruktura profesionalnih medija, pomaže edukacija različite publike u cilju boljeg razumijevanja širih posljedica dezinformisanja i pogrešnog informisanja, i upućivanja na kritičko razmišljanje i provjeru činjenica”, zaključila je Miščević.

Na ljestvici od 0 do 100, indeks medijske pismenosti regiona kreće se od 12 do 31, a u vrijeme pandemije brzo širenje istine je važnije nego ikada ranije, posebno znajući da lažne informacije mogu nekoga koštati života, saopćeno je iz RCC-a.

“Od suštinske je važnosti podići svijest o dezinformacijama i razumjeti složenost i posljedice koje one imaju na naš sistem i naše demokratske vrijednosti”, istakao je Andrea Cascone, direktor za Jadranski region i Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije.

Luisa Chiodi, rukovodilac organizacije Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa ukazala je na osjetljivost institucija koje bi uvijek trebale biti zaštićene.

“Potrebno je da se sloboda medija u regionu umnogome poboljša, a diskusije poput ove predstavljaju način da se razmjene gledišta o tome kako se nositi sa ovim pitanjem”, kazala je.

Obraćajući se u istom kontekstu, Lutz Güllner, šef Odjela za strateške komunikacije i analizu informacija u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje, istaknuo je značaj zaštite demokratija i otvorenog diskursa.

“Ne radi se ovdje o tome da se ljudima kaže šta je ispravno, a šta pogrešno. Dezinformisanje nije teoretska debata, ono utiče na ljudske živote, to je pitanje koje se odnosi na cijelo društvo, ne samo na vlade”, precizirao je.

Na dvodnevnom internetskom seminaru okupilo se više od 100 učesnika, predstavnika regionalnih organizacija, vladinih institucija i medija, koji su imali priliku da razgovaraju o uticaju dezinformacija iz različitih uglova, zajedno sa stručnjacima, regulatorima i drugim ljudima od struke.

Kao što su izlagači istakli, dezinformacije se mogu odnositi na vanjsko uplitanje i hibridne prijetnje, s obzirom na to da se informacijske operacije koriste da bi demokratski procesi izgubili svoj legitimitet ili da bi se javna rasprava vodila oko određene teme.

Iznalaženje odgovarajućih odgovora kako bi se uticaj dezinformacija sveo na najmanju moguću mjeru treba biti dio sveobuhvatne sigurnosne strategije, navodi se u saopćenju.