Sa dva glasa za stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Rusije i Kine, i 13 suzdržanih glasova odbačena je Rezolucija kojom se traži ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH. Odluka za većinu je očekivana. Analitičari smatraju da će ovaj potez razbuditi OHR i konkretizirati rad Vijeća za provedbu mira.

DMITRIJ POLANSKI, zamjenik predstavnika Rusije u UN-u

“Tokom ovih godina visoki predstavnik je trebao imati ulogu stabilizatora, on je postepeno ostvario mrežu moći i kompetencija čak prema bonskim ovlastima. U postdejtonskoj situaciji njegova uloga je možda bila i opravdana, ali situacija se sada promijenila”, rekao je Polanski.

RIČARD MILS, zamjenik predstavnika SAD-a u UN-u

“Odluka Vijeća sigurnosti nije neophodna da se potvrdi imenovanje. Svi se slažu da se kancelarija treba zatvoriti i preduslovi za to su jasno definisani 2008. godine sa ciljevima 5+2 i to su svi podržali osim Rusije. Ti uslovi još nisu ispunjeni”, kazao je Mils.

Suprotni stavovi izneseni na sinoćnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a. Dvije sile i dva različita viđenja situacije u BIH. Slično i u BiH, jedni smatraju da je donesena odluka ispravna, a drugi u samom zasijedanju vide probleme.

“Ne odlučuje o Njemačkoj nego dolazi ovdje da odlučuje o nama, a za to bi trebao da ima našu saglasnost”, rekao je Dodik.

Suzdržanost 13 članica je jasan pokazatelj, tvrde upućeni, i poruka Rusiji i Kini da Vijeće sigurnosti nije instanca koja odlučuje o mandatu visokog predstavnika, jer je prethodno tu odluku donio Upravni odbor PIC-a.

ZLATKO LAGUMDŽIJA, bivši ministar vanjskih poslova BiH

“U ovakvoj situaciji biti suzdržan je u stvari poruka koju su dale i SAD i Velika Britanija i Francuska, preostalih deset zemalja. Poruka je vrlo jasna, ovo nije za savjet bezbijednosti. Time se praktično daje podrška Vijeću za implementaciju mira”, istakao je Lagumdžija.

Analitičari smatraju da će potezi u Vijeću sigurnosti i dolazak Šmita u Bosnu i Hercegovinu doprinijeti oživljavanju rada OHR-a i Vijeća za provedbu mira. To se očekuje kao kontrareakcija na, kako navode, destruktivnu ulogu Rusije koju ona godinama igra. Dodaje i da smo u međufazi međunarodne politike prema BiH, što može doprinijeti definiranju dugoročne strategije EU prema BiH.

Poznato je da Šmitov mandat nije ograničen, ali nepoznanica je da li ima dugoročnu strategiju kao budući visoki predstavnik. Inače, kako je za sebe kazao u intervjuu za njemačke medije – on je ideja Angele Merkel. A budući da njemačka kancelarka odlazi sa funkcije, pitanje je kakav će odnos nova vladajuća koalicija u toj zemlji imati spram BiH i hoće li biti, uz Šmita, vjetar u leđa evropskoj Bosni i Hercegovini.