Skandinavska aviokompanija SAS izazvala je priličan skandal svojom društveno angažiranom reklamom nazvanom “Što je zaista skandinavsko?”.

Odgovor koji ovaj švedsko-norveško-danski avioprijevoznik nudi odmah na početku svoje gotovo tri minute duge reklame jasan je i nedvosmislen: “Apsolutno ništa.”

Reklama je nakon burne reakcije u srijedu uklonjena s YouTubea, ali je dan kasnije ponovno postavljena uz isključene komentare. Ipak, omjer lajkova i dislajkova – 6 tisuća prema 73 tisuće u vrijeme pisanja ovog teksta – dovoljno govori o negativnim reakcijama na reklamu.

SAS komentirao negativne reakcije: Meta smo napada

SAS je svoje privremeno povlačenje reklame obrazložio tvrdnjom da “uzorak u sekciji za komentare i intenzitet reakcije u SAS-ovim kanalima na društvenim mrežama sugerira da je kampanja bila meta napada”.

“Ne možemo prihvatiti da budemo platforma za vrijednosti koje ne dijelimo. Stoga smo odlučili povući objavu filma na našim kanalima i sad smo evaluirali situaciju. Sada nastavljamo planiranu kampanju i nadamo se da ona naglašava središnju poruku da nas putovanje obogaćuje”, napisao je SAS u priopćenju na svojoj stranici.

U novom priopćenju SAS, pak, navodi da je objavio kraću i jasniju verziju reklame te da je ponosan na svoje skandinavsko naslijeđe, ali da stoji iza poruke da nas “iskustva koja donosimo s putovanja inspiriraju kao pojedince, ali i kao društva”. Dodaju da je to što je film krivo shvaćen vrijedno žaljenja.

U reklami se, inače, izmjenjuju prilično bizarni kadrovi, od djevojčica blizanki koje uglas govore da “tako nešto (poput skandinavske kulture) ne postoji”, preko mladog crnca koji govori o “našim vikinškim precima”, do tvrdnje da su čuvene švedske mesne okruglice zapravo turske, iako se u reklami navodi da je to samo glasina.

I za druge kulturne “proizvode” kojima se skandinavske zemlje diče u reklami se objašnjava da zapravo dolaze iz inozemstva: demokracija iz Grčke, plaćeni porodiljni dopust iz Švicarske, žensko pravo glasa i spajalice za papir, koje su “norveški ponos”, iz Amerike, bicikli i proslava ljetnog solsticija (Midsommar) iz Njemačke, vjetrenjače iz Irana, slatkiš poznat kao sladić iz Kine, pecivo zvano danac iz Austrije.

“Skandinavija je donesena ovamo, dio po dio”

“Mi uzimamo sve što nam se sviđa iz naših puteva u inozemstvo, malo to prilagodimo i voilà – to je jedinstvena skandinavska stvar”, zaključuje naratorica ove reklame.

Na kraju reklame politički progresivna poruka povezuje se s uslugom koju sama tvrtka nudi – putovanjem u inozemstvo i iz njega.

“Izlazak u svijet inspirira nas da razmišljamo naveliko iako smo prilično mali. Naime, svaki put kad izađemo iz svojih granica, dodajemo boje, inovacije, progres. Dodajući najbolje odasvud – ovamo. Na neki način, Skandinavija je donesena ovamo, dio po dio”, poručuju uglas naratorica i drugi glasovi u reklami, uz kadrove putnika koji se iskrcavaju iz aviona dok ih obitelj i prijatelji dočekuju.

Političari iz švedskih i danskih desno-populističkih stranaka brzo su se pridružili kritikama na račun reklame.

Desničarski političari: Ovo je besmislica i samomržnja

“Kakva gnjusna besmislica i samomržnja. Uvijek sam se trudio letjeti sa SAS-om, ali nikad više. To je obećanje”, napisao je tajnik Švedskih demokrata, inače druge najjače stranke u zemlji, Richard Jomshof na Facebooku.

“Uvijek sam letio sa SAS-om, ali imao bih loš okus u ustima kad bih to napravio opet jer tako pljuju po nama”, rekao je glasnogovornik za vanjske poslove Danske narodne stranke Soeren Espersen za danske novine Ekstra Bladet.

Ulica u Kopenhagenu nakratko je u četvrtak zatvorena kad je &Co, danska reklamna agencija koja je osmislila i kreirala kampanju, primila prijetnju bombom. Policija je pretražila zgradu, ali nije našla eksploziv.

Kritikama su se, zanimljivo, pridružili i ruski mediji pa je Sputnik nazvao reklamu “neapologetski globalističkom, proimigrantskom tiradom”, dok je kolumnist RT-a Damian Wilson zaključio da “ljudi nisu bili sretni što im se govori da se trebaju osjećati krivima zbog brojnih činova onoga što prosvijećena brigada zove ‘kulturna aproprijacija’, a što su ranije greškom smatrali temeljima svog nacionalnog identiteta”.