Zaglušujuća je tišina bh.vlasti koje ne samo da kasne s nabavkom vakcina i masovnom imunizacijom, nego i ne provode kampanju informisanja građana o vakcinama, kaže u razgovoru za BH radio 1 mikrobiolog Branko Rihtman, istraživač na Univerzitetu Warwick u Velikoj Britaniji.

On upozorava da svaki novi slučaj zaraze otvara i mogućnost mutacije koronavirusa, te opasnost od stvaranja novog, opasnijeg soja. Vakcine treba dijeliti samo na odobrene i neodobrene, te se vakcinisati prvom prilikom.

Rihtman je i dobrovoljac u istraživanju Univerziteta Oxford, na osnovu kojeg je nastala vakcina AstraZeneca.

Gost emisije Epicentar BH radija 1 – Branko Rihtman (Poslušajte emisiju)

“Istraživanje na Oxfordu još uvijek traje, sve se temeljito provjerava, a jedan od ciljeva dugoročnog istraživanja je da se tačno zna koliko dugo antitijela pružaju zaštitu”, kaže Rihtman.

U javnost su plasirane brojne informacije, ali i dezinformacije upravo o AstraZeneca vakcini, što je donekle stvorilo nepovjerenje, čak i strah.

“Sve treba da se provjerava i dobro je da se provjerava, ali izgleda da se AstraZeneca provjerava više nego Pfizer, a po svim podacima o efikasnosti i nuspojavama su skoro identične. U Evropi se najčešće govorilo o pojavi zgrušavanja krvi, a na primjeru Velike Britanije, gdje je vakcinisano 20 miliona ljudi, otprilike 45 posto AstraZenecom, 55 posto Pfizerovom vakcinom, bio je skoro isti broj slučajeva, mislim da se radilo 13 kod AstraZenece, a 15 slučajeva kod Pfizera, što je skoro isti broj s obzirom na veličinu populacije, ali se iz nekog razloga govorilo samo o problemima sa AstraZeneca vakcinom. To možemo vidjeti sada i na primjeru južnoafričkog soja – Južna Afrika je prestala koristiti AstraZenecu jer kažu da su otkrili da je samo 10 posto efikasna kod neutralisanja novog soja, a Izraelci koji su vakcinisali cijelu populaciju Pfizerovom vakcinom, vidjeli su da je efikasnost protiv ovog soja pala sedam puta, znači negdje između 12 i 14 posto, što je skoro isto, ali se govori samo o AstraZeneci, ne znam iz kojeg razloga, možda i zbog lošeg marketinga.”

Jedan broj zdravstvenih radnika u Bosni i Hercegovini vakcinisan je AstraZeneca Covishield vakcinom, a proteklih dana su brojni bh.građani putovali u Srbiju kako bi tamo primili upravo tu vakcinu. Covishield se proizvodi u Institutu za serume u Indiji, a Rihtman kaže da je ta vakcina identična onoj koja se proizvodi u Velikoj Britaniji.

“Taj institut proizvodi 60 posto svjetskih vakcina, ne samo protiv Covid-19, nego MMR i mnogih drugih, institut je odličan, specijalizovan za proizvodnju vakcina, nema razlike.”

Onima koji su tek vakcinisani, Rihtman poručuje da se ne opuštaju, epidemioloških mjera se i dalje moraju pridržavati.

“Nakon prve doze se antitijela u značajnijoj mjeri stvaraju poslije 14 dana, a za maksimalni nivo zaštite potrebna je i druga doza. Istraživanja pokazuju da se vakcinacijom znatno smanjuje mogućnost prenosa, ne čuvamo samo sebe, nego i druge. A svaki novi slučaj zaraze je i šansa za mutaciju, stvaranje novog soja. Virus mutira samo kad se širi i jedina šansa da spriječimo stvaranje novih sojeva koji bi mogli biti otporni na vakcine i na antitijela onih koji su već preboljeli Covid, je da se što prije vakcinišemo.”

Mnogo je dezinformacija i nepovjerenja prema vakcinama, a ovaj istraživač smatra da su vlasti u BiH zakazale i po tom pitanju, ne samo po pitanju pravovremene nabavke vakcina.

“Zaglušujuća je tišina bh.vlasti koje ne provode kampanju da objasne građanima sve vezano za vakcinaciju. Mene često ljudi kontaktiraju da me pitaju smiju li se vakcinisati ako imaju alergiju ili neki zdravstveni problem, a ja nisam ljekar, oni nemaju koga pitati. Sistem ne komunicira, ne objašnjava, tu obavezu informisanja su ljudi koji primaju platu za to, prebacili na nas dobrovoljce.”

Mnogo je poluinformacija i dezinformacija, naročito na društvenim mrežama koje doprinose nepovjerenju prema vakcinama, a ljudi se upuštaju u rasprave o stvarima koje ne razumiju, poput sastava samih vakcina.

“Jedete hrenovke za koje ne znate šta se u njih stavlja, a odjednom vas zanima sastav vakcina koje su provjerene. Evo, recimo, ova priča oko grušanja krvi – kontraceptivna sredstva, takozvane antibejbi pilule, imaju incidencu grušanja krvi jedan na hiljadu. Ako uzmemo broj ljudi koji su se vakcinisali AstraZeneca vakcinom u Velikoj Britaniji, da je ista ta incidenca kao kod kontracepcijskih pilula, mi bismo imali 280 hiljada takvih slučajeva, a stvorena je panika koja nema nikakvo uporište u statistici.”

Branka Rihtmana pitali smo i koju bi vakcinu odabrao kada bi imao mogućnost izbora.

“Bilo koju! Vakcine treba dijeliti na one koje su dozvoljene, provjerene, imaju dozvolu za upotrebu i na one koje nemaju dozvolu. Ja lično bih skinuo etikete sa bočica i sve ih zvao isto – vakcina protiv Covida.”