Smanjenje zbirne stope doprinosa za najmanje dva odsto jedna je od predloženih mjera za Program ekonomskih reformi od 2021. do 2023. godine koji je Privredna komora Republike Srpske uputila entitetskoj Vladi. Zahtjeve Vladi, prije kreiranja dva najvažnija dokumenta za narednu godinu, uputio je i Savez sindikata koji će insistirati na povećanju najniže plate u Republici Srpskoj.

Ključna mjera kojom se može uticati na rasterećenje privrede je formiranje radne grupe za analizu Registra poreskih i neporeskih davanja koja bi vršila stalne analize i predlagala ukidanja ili smanjenja neporeskih davanja. No, ono što je najprioritetnije, naglašavaju u Uniji udruženja poslodavaca i Privrednoj komori, je smanjenje opterećenja rada kroz izmjene Zakona o doprinosima.

SAŠA TRIVIĆ, predsjednik Unije udruga poslodavaca RS

“Na 100 konvertibilnih maraka plate oko 60 KM, u zavisnosti od visine plate, su opterećenja rada. Ono što je naš cilj negdje za 3 posto.”

VLADIMIR BLAGOJEVIĆ, glasnogovornik Privredne komore RS

“Jedna od prioritetnih mjera je smanjenje zbirne stope doprinosa i to po hitnom postupku kako bi primjena tog Zakona mogla da počne već od prvog dana naredne godine. Takođe, postoji i niz drugih zahtjeva koji se odnose na formiranje registra podsticaja kako bismo imali na jednom mjestu sve podsticaje koji postoje u Republici Srpskoj, da vidimo na koji način i po kojim osnovama je moguće aplicirati.”

Sindikalci će pred Vladu sa novim zahtjevom za povećanje najniže plate, 15 odsto više u odnosu na postojeći iznos od 520 KM. Istovremeno, zahtjev privrednika za smanjenjem zbirne stope doprinosa, ukoliko takva mjera ne ide u korist povećanja plata, smatraju neprihvatljivim.

RANKA MIŠIĆ, predsjednica Saveza sindikata RS

“Naš odgovor na njihove zahtjeve je da svaka mjera koja ide ka rasterećenju rada, ukoliko Vlada to prihvati i dogovori sa poslodavcima, mora ići u korist povećanja plata radnicima. E, taj dio rečenice u njihovim zahtjevima nedostaje.”

Za sada o tome nema pozitivnog odgovora ni iz Vlade. U Ministarstvu privrede navode da su uglavnom saglasni sa ostalim prijedlozima privredne zajednice, između ostalih i kada je riječ o analizi fiskalnih i parafiskalnih nameta.

VJEKOSLAV PETRIČEVIĆ, ministar gospodarstva i poduzetništva RS

“U programu ekonomskih reformi će biti oformljena stalna radna grupa koja će nastaviti te aktivnosti i cilj je da se kroz smanjenje i ukidanje tih parafiskalnih nameta obezbijedi jednostavnije, odnosno povoljnije poslovanje privrednih subjekata. Takođe je usaglašeno pitanje administrativne barijere, odnosno giljotine propisa.”

Privredna zajednica očekuje da se u budžetu za narednu godinu obezbijede sredstva za sufinansiranje investicija namijenjenih za unapređenje tehnoloških procesa. Raniji zahtjevi su bili da se za te namjene izdvoji 100 miliona maraka godišnje.