Na mobilnu aplikaciju “Prijavi nasilje” svaka osoba može anonimno prijaviti nasilje, a žrtva će jednim klikom dobiti informaciju koje sigurne kuće su im najbliže, kaže Sabiha Husić, direktorica “Medica” iz Zenice , gostujući u “Jutru za sve”, BHRT-a.

Prema podacima ,svaka četvrta žena u BiH bila je jednom u životu žrtva nasilja , ali se mnoge ne usuđuju da prijave torturu, stoga je osmišljena mobilna aplikacija za prijavu nasilja.

Sabiha Husuć, direktorica Udruženja “Medica Zenica”

“Danas imamo čast da pokrenemo prvu mobilnui aplikaciju “Prijavi nasilje”, zahvaljujući fondaciji Henrih Boll. To je aplikacija koja pokriva područje cijele BiH i nadam se da će pomoći žrtvama nasilja da nekako bez straha prijave nasilje i da na brz način dobiju informacije o sigurnim kućama, SOS telefonima, policijskim stanicama, da nekako imaju nadu kada progovore i prijave nasilje da će se odgovoriti shodno njihovim potrebama”

Dodaje kako je prijavljivanje nasilja zakonski riješeno u oba entiteta,ali da nema sankcija za neprijavljivanje, tako da sam teret prijavljivanja ostaje na žrtvama.

Na terenu je alarmantno stanje. Posljednje istraživanje koje je radio OSCE kaže da je svaka druga žena iskusila nasilje nakon odrastanja, te se svi moramo upitati kako da pomognemo. Ono što vidimo iz iskustva-i kada se žene ohrabre da prijave nasilje- nema dovoljno osjetljivih mehanizama koji bi odgovrili na potrebe žrtava nasilja, kaže Husić.

Smatra kako se pitanje nasilja generalno u državi BiH ne tretira onako kako bi trebalo, a to jeste da je to krivično djelo, nego da se do danas, bez obzira na to to ženske NVO ukazuju 30 godna, na nasilje gleda kao na privatnu stvar žene i porodice.

“Ova mobilna aplikacija ” već od danas se može pronaći i pod nazivom “Prijavi nasilje” , svaka osoba može skinuti tu aplikaciju, prijaviti anonimno, bilo da se radi o samoj osobi ili da primiijete nasilje i “Medica” Zenica ima mogućnost da prati kako ta aplikacija funkcioniše i kako će je građani i građanke koristiti. Posebna dodatna vrijednost na toj aplikaciji je da će žrtva jednim klikom dobiti informaciju koje sigurne kuće su im najbliže i direktno mogu uspostaviti kontakt sa ženskim nevladinom organizacijama, ali i sa policijom, da traže sigurnosnu podršku, kaže Sabiha Husić

Izrazila j ni očerkivanje da će nadležni organi konačno riješiti finansiranje sigurnih kuća, jer to ne može biti teret samo nevladinih organizacija.

“U BiH imamo osam sigurnih kuća razvili smo podršku. Još uvijek molimo za nvopac. Neki pomnaci imaju u RS, kada je u pitanju finansiranje sigurnih kuća,ali u FBiH nailazimo na poteškoće oko finansiranja”, kaže Husić.

Za vrijeme pandemije, naime, broj nasilja nad ženama povećan je za 25 posto,a sigurne kuće su sve vrijeme radile i finansirale se uz pomoć međunarodne zajednice.