Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović učestvovali su na sastanku lidera Brdo – Brijuni procesa na Brdu kod Kranja u Sloveniji, gdje je, prema riječima učesnika, istaknuta predanost proširenju Evropske unije na Zapadni Balkan.

Predsjednik Borut Pahor bio je domaćin samita, a učestvovali su predstavnici Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Pahor: Usvojena zajednička deklaracija na Samitu Brdo-Brijuni

Predsjednik Slovenije Borut Pahor je izjavio da je usvojena zajednička deklaracija u okviru procesa Brdo-Brijuni, kojom se Evropska unija poziva da region Zapadnog Balkana vidi kao cjelinu.

“Pozivamo EU da region Zapadnog Balkana vidi kao cjelinu, a ne samo kao pojedinačne zemlje sa kojima pregovara”, rekao je Pahor na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.

On je naveo da je u deklaraciji naglašeno da Brisel na region treba da gleda kao na geopolitičko pitanje.

“To je recipročan proces. EU mora ubrzati proširenje, a zemlje Zapadnog Balkana moraju ubrzati reforme”, dodao je Pahor.

Prethodno je na Tviteru objavio da je deklaracija usvojena nakon tročasovnih razgovora.

Dodik: BiH u debelo zamrznutom statusu

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da je BiH u debelo zamrznutom statusu.

Dodik, koji je učestvovao na današnjem sastanku lidera procesa Brdo – Brioni, rekao je da je bilo riječi i o BiH i izazovima, te o zastojima u političkom razvoju.i

“Činjenica da Federacija BiH nije do sada formirala vladu, govori o tome da je taj zastoj krucijalno važan za BiH”, rekao je novinarima Dodik nakon samita na Brdu kod Kranja.

Kada je riječ o izbornom zakonodavstvu u BiH, Dodik je ocijenio da je propao dogovor o reformi Izbornog zakona jer se nisu uspjeli usaglasiti predstavnici Bošnjaka i Hrvata.

On kaže da je ključno pitanje na sastanku bilo proširenje EU.

“Proširenje ne zavisi od nas i u EU ima značajan broj zemalja koje su protiv rješenja”, kaže Dodik.

On je naglasio da Predsjedništvo BiH nije imalo konsenzus o nastupu na sastanku lidera.

“Šefik Džaferović (bošnjački član Predsjedništva BiH) je neopravdano u svoje ime optuživao Srbiju i Hrvatsku, ali to je njegov stav, a ne Predsjedništva. Nismo uspjeli da dođemo do konsenzusa, jer da jesmo došao bi jedan član Predsjedništva i iznio naš stav”, kaže Dodik.

On je naveo da je forum obilježio deset godina procesa u kojem su jasno postavljeni kriterijumi, da zemlje koje su ušle u EU sa bivšeg jugoslovenskog prostora i one koje to pretenduju plus Albanija moraju da se dogovaraju kako da se pomažu.

“Došli smo do Deklaracije koja upravo promoviše značaj tih 10 godina, kao i činjenice da se osvrnemo na proces pridruživanja EU i da se pokrene taj proces, koji je u desetogodišnjem zastoju”, kaže Dodik.

On je napomenuo da su predstavnici Prištine insistirali gotovo dva časa na nekim rješenjima koji miniraju proces.

“Bilo i riječi o nepromjenljivosti granica i da to bude u skladu s onim što priznaje UN i što je u skladu s međunarodnim pravom, ali su to odbili ovi iz Prištine. Priština je insistirala da se navede ‘republika Kosovo’ što nije moglo da bude prihvaćeno”, rekao je Dodik.

Džaferović: EU može biti kompletna samo kada sve države Z. Balkana postanu njene članice

U proteklih deset godina svog postojanja Brdo-Brijuni proces se etablirao kao važna platforma za regionalnu saradnju i dijalog koji ima za cilj rješavanje otvorenih pitanja i unapređenje odnosa. Značaj ovog procesa jeste i u promoviranju evropske perspektive Zapadnog Balkana, rekao je u svom obraćanju na današnjem sastanku lidera Brdo-Brijuni procesa član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Prema njegovim riječima, od 2013. godine, otkako postoji ovaj format Procesa Brdo-Brijuni, došlo je do velikih promjena na međunarodnom, a onda i regionalnom planu. Političke napetosti, konflikti i humanitarne krize na rubovima Evrope i u njenom susjedstvu, zatim masovni migrantski talasi, te debata o unutrašnjim odnosima same Evropske unije, unijeli su određenu dozu depresije u evropsku javnost. To je naročito pogodilo proces evropskih i euroatlantskih integracija, kao najznačajniji narativ u proteklih sedam decenija u Evropi.

“Od utemeljenja ovog forma Procesa Brdo-Brijuni, kada je Hrvatska postala članica Evropske unije, nijedna druga država ovog dijela Evrope nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu, te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU je unijelo izvjesnu dozu optimizma u region. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja”, ocijenio je Džaferović.

Upozorio je da je izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama, kao i da nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa svim državama ovog regiona a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.

“Želimo saradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava”, naveo je.

Džaferović je istaknuo da između Bosne i Hercegovine i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi, koji se trebaju rješavati.

Međutim, uprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišem nivou, mada se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat da predstavlja BiH, upozorio je Džaferović.

Pozitivan iskorak bila je zdravstvena podrška u vidu vakcina koju je Bosni i Hercegovini dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. Bosna i Hercegovina je uputila timove svojih ljekara u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali sa najvećim udarima pandemije.

Uprkos svim poteškoćama, Džaferović smatra da je Evropska unija i dalje okvir sigurnosti i blagostanja. Evropa je to postigla zahvaljujući društvenim odnosima koje je uspostavila kroz svoj politički razvoj. Jednakost građana pred zakonom, vladavina prava, demokratski izbori i institucije, rješavanje problema dijalogom, sloboda misli i izražavanja, sloboda kretanja i vjeroispovijesti – sve su ovo ideje, zbog kojih je Evropa postala to što jeste.

Komšić: Suština procesa Brdo-Brijuni da zemlje regiona povuče brže ka EU

Suština procesa Brdo-Brijuni je da zemlje regije povuče brže prema Evropskoj Uniji, kazao je u izjavi za Fenu član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je prisustvovao današnjem sastanku lidera ovog procesa u Brdu kod Kranja, u Sloveniji.

Komšić ističe da se u svom izlaganju fokusirao na ono što Evropa traži od BiH, a to je ispunjenje 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije.

“To je ono što BiH treba, što ona treba da obavi, a taj novi, nazovimo ga uvjetno, geopolitički pristup regiji zapadnog Balkana treba iskoristiti iskoristiti na način da zemlje Evropske Unije na nas gledaju kao na svoj geopolitički interes, a ne samo da nas posmatraju kroz ono formalno, ponekad birokratsko, ispunjavanje zadataka koji se postavljaju u Briselu”, kazao je.

Komšić tvrdi da je cijeli sastanak u jedno trenutku pošao u pogrešnom pravcu, uz na trenutke mučnu i neugodnu raspravu između predsjednika Kosova i Srbije, a “naravno”, tu se uključivao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Miorad Dodik, na svoj “standardno primitivan način”.

“Ništa novo za nas, ali možda je za ove ljude bilo novo. Tako da se sastanak završio u jednoj atmosferi da Kosovo nije pristalo na tekst zajedničke izjave, što je loša stvar u cijeloj priči, jer mislim da je uloga i Slovenije i Hrvatske trebala biti iskorištena kao advokata zapadnog Balkana u Briselu”, zaključio je Komšić.

Milanović na Samitu procesa Brdo-Brioni: Tekst dogovorene deklaracije je kompromis

Dogovorili smo tekst deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, ja kažem kompromis pri kojem je netko od nečega morao odustati, izjavio je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske nakon sastanka lidera Zapadnog Balkana u povodu 10. godišnjice Brdo-Brijuni procesa održanog na Brdu kod Kranja u Sloveniji.

Milanović je istakao da je tokom današnjeg sastanka bilo i određenih prijepora i nesporazuma.

“Recimo da je agenda kosovske predsjednice (Vjose) Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi morali biti ispušteni. Ja to vidim kao sasvim prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar”, kazao je Milanović.

On je rekao da su Slovenija i Hrvatska tu prije svega da pomognu državama koje su u integracijskom procesu, u fazi u kojoj su oni bili prije 15, 20 godina. Naglasio da je to jedini motiv, da se pomogne državama jer u tome vide i svoj interes.

“Bilatealni problemi koje države sudionice međusobno imaju neće moći biti riješeni u okviru procesa Brdo-Brijuni i mislm da bi bilo zdravo da ih se prevše i ne koristi jer to nas je danas pomalo i ometalo u radu”, kazao je Milanović.

Dodao je da je postignuto kompromisno, ali jasno rješenje iza kojeg svi stoje, a da će se za godinu dana ponovo vidjeti u Prištini ili Beogradu.

Vučić: Pristojan sastanak, nismo se složili oko mijenjanja granica, ništa novo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je današnji sastanak bio “pristojan i dobar”.

“Bilo je mnogo replika, prije svega o odnosu Beograd – Prištna, odnosima unutar BiH, ništa neuobičajno i novo”, istakao je Vučić.

Naveo je da Srbija nije prihvatila prijedlog o mijenjanju granica.

“Neki misle da ne treba da se mijenjaju onako kako se njima sviđa, a mi mislimo da se granice ne trebaju mijenjati suprotno odlukama UN-a”, rekao je Vučić.

Kako je rekao, nisu uspjeli da se dogovore oko mijenjanja granice, ali da postoje neke stvari koje referišu kako bi te granice unutar regiona trebalo da se brišu, kako bi bio slobodniji protok ljudi, roba, kapitala i usluga.

Prema njegovim riječima, Srbija i BiH se najviše razlikuju od ostalih zemalja regiona, po tome što nisu priznale Kosovo.

Vučić je istakao da je Džaferović govorio o tome da nismo potpisali granicu iako je to bilo dogovoreno sa prištinskim vlastima.

“Nismo potpisali jer smo se dogovorili jedno, a drugo su tražili kad smo došli u Beograd”, naveo je Vučić.

Istakao je kako je Džeferović napravio šest tačaka za šta mu je Srbija kriva i 6 ili 7 tačaka za šta mu je Hrvatska kriva.

“Svako je iznosio svoje stavove, to je normalno. Došli smo da razgovaramo i da svako iznese svoje stavove”, dodao je Vučić.

On je naglasio da Srbija želi dobre odnose i sa Hrvatskom, ali da ne misle da moraju bilo kome da podilaze, kao ni da bilo ko iz Hrvatske treba da podilazi nekome iz Srbije.

Poručio je kako će njegova zemlja nastojati da bude na evropskom putu, te da vjeruje da će napredovati, ali da ne zna da li će za godinu, dvije, pet, uspjeti pristupiti EU.

Samit je prvobitno planiran prošle godine da se poklopi s 10. godišnjicom inicijative, ali je dva puta odgađan zbog pandemije koronavirusa.

Proces Brdo-Brijuni zajednička je slovensko-hrvatska inicijativa koju je Pahor, kao tadašnji premijer 2010. godine, osmislio za jačanje međusobnog povjerenja i pomoći na evropskom putu zemalja zapadnog Balkana.

Stekao se običaj da se na samit inicijative Brdo-Brijuni kao gost pozove netko od čelnika iz država članica EU-a ili institucija Evropske unije.