Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, kao i brojne delegacije, položili su cvijeće ispred Vječne vatre u povodu obilježavanja 76. godišnjice oslobođenja grada Sarajeva od fašističke okupacije i 6. aprila Dana grada Sarajeva.

Nakon odavanja počasti i polaganja cvijeća ispred Vječne vatre, spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu, Komšić je rekao kako se antifašistički duh Sarajeva iskazao i u Drugom svjetskom ratu i u ovom bosanskohercegovačkom gdje je Sarajevo pokazalo da ipak nije grad kukavica.

Sarajevo je uvijek imalo i hrabrosti da se odupre svima koji su nosili civilizacijsko zlo. Mi smo to osjećali na svojoj koži. Ali nije to bilo upereno samo protiv nas, nego protiv cijelog jednog sistema vrijednosti koji zapravo priliči slobodnom čovjeku”, poručio je Komšić.

Smatra da “svi oni koji su pokušali da unište Sarajevo, zapravo su pokušali da slome i tu vrstu sistema vrijednosti, da na jednom mjestu mogu živjeti svi ljudi bez obzira ko su i šta su”.

“Pokušali su da to učine i u Drugom svjetskom ratu, pokušali su i u periodu 1992-1995., ali opet nisu uspjeli. Po meni je neka vrsta ljudske obaveze, ne više političke nego čisto ljudske, moralne obaveze, pojaviti se na taj dan, odati počast svima onima koji su dale svoje živote da Sarajevo ipak ostane slobodan grad, unatoč onome što su tada moćni neprijatelji željeli i kakve su planove sa Sarajevom imali”, istakao je Komšić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, poručio je da je ovo prilika da još jednom potvrdimo našu antifašističku tradiciju:

“Ovo je prilika da još jednom potvrdimo našu antifašističku tradiciju i opredjeljenje da na principima te tradicije gradimo Sarajevo i cijelu BiH kao cjelovitu i demokratsku državu, državu ravnopravnih ljudi i građana. Ovo je također vrijeme kada je prije 29 godina započela barbarska, do tada u historiji nezapamćena, opsada Sarajeva. Ovo je vrijeme kada svjedočimo hrabroj odbrani Sarajeva. Pobijedilo je slobodarsko Sarajevo i njegov duh”, kazao je Džaferović nakon odavanja počasti i polaganja cvijeća ispred “Vječne vatre”, spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata u Sarajevu.

Istakao je da je ovo također vrijeme kada znamo da mnogi oni koji su atakovali na Sarajevo nisu odgovarali za to, te pozvao na priocersuiranje one koji su odgovorni.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka kazao je da mu je žao što se i ovaj 6. april, kao i prošle godine, obilježava u vrijeme pandemije.

“Želim da vjerujem da su pred nama puno bolji dani, dani u kojima ćemo sve lijepe događaje, koje smo ranije imali, nastaviti realizovati i dalje. Grad Sarajevo ima preko 500 godina dugu historiju. Grad Sarajevo je više puta bio napadnut, branjen i odbranjen i sigurno je da je Sarajevo grad nesalomljivog duha i takav će ostati i u godinama koje su pred nama”, poručio je Skaka.

Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, kao i brojne delegacije položili su cvijeće na spomen-obilježje na šehidskom mezarju Kovači i na mezar Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva RBiH.


Nakon odavanja počasti na Kovačima, položeno je cvijeće i na spomen-obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995.

Dan grada Sarajeva

Na današnji dan prije 76 godina , 6. aprila 1945. godine Sarajevo je oslobođeno od fašističke okupacije tokom Drugog svjetskog rata i to “zajedničkim naporima i žrtvama sarajevskih patriota Srba, Muslimana i Hrvata” . Taj dan svake godine obilježava se i kao Dan grada Sarajeva.

Sarajevo je 6. aprila ’45. godine oslobođeno od posljednjih fašističkih uporišta u gradu.

Partizani u Sarajevu 1945

Oslobađanje Sarajeva od fašističke Njemačke tokom Drugog svjetskog rata počelo je 28. marta 1945. godine. U akcijama su učestvovali drugi, treći i peti korpus, 11. i 13. krajinska brigada, 18. srednjobosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica. Nakon žestokih borbi 6. aprila 1945. godine slomljen je otpor Nijemaca i pripadnika NDH i Sarajevo je oslobođeno. Do kraja ove akcije, 10. aprila oslobođeni su i Visoko, Kakanj te Busovača.

U antifašističkoj borbi od 1941 do 1945. godine, 10.961 građana Sarajeva dalo je svoje živote. Stradalo je 412 Bošnjaka-muslimana, 106 Hrvata, 7.092 Jevreja, 1427 Srba, te 16 Crnogoraca, jedan Makedonac, pet Slovenaca i 12 ostalih.

Na isti datum 1992. Sarajevo kreće u novu bitku. Petog, odnosno 6. aprila 1992. godine počela je najduža opsada u modernoj evropskoj historiji, opsada koja je trajala 1.425 dana tokom koje je živote izgubila 11.541 osoba, među kojima više od 1.600 djece, a preko 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno.

OPSADA

U Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjenenu bivšoj Jugoslaviji u Hagu osuđeni vojni i civilni dužnosnici Republike Srpske, među kojima i njen prvi predsjednik Radovan Karadžić.

Uzimajući u obzir važnost ovog datuma kroz njegovu historiju, Gradsko vijeće je na sjednici 2006. godine donijelo odluku kojom je 6. april određen kao Dan grada Sarajeva.