Savjet ministara utvrdio je prijedlog sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Crne Gore o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralnog puta M-18 na lokaciji Hum (BiH) i magistralnog puta M-3 na lokaciji Šćepan Polje (Crna Gora) i priključnih graničnih dionica.

Zaduženo je Ministarstvo komunikacija i transporta da prijedlog sporazuma dostavi Predsjedništvu BiH u dalju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika odredi ministra komunikacija i transporta.

Prema sporazumu, ugovorne strane će ukupnu cijenu za gradnju mosta, troškove stručnog nadzora, nadzora nad radovima i uređenje riječnog korita na području mosta finansirati u jednakim iznosima, prema dinamici određenoj ugovorom koji će biti potpisan.

Vrijednost investicije iznosi 5.000.000 KM sa PDV-om, od čega BiH plaća polovinu iznosa (2,5 miliona KM), a sredstva će biti osigurana u skladu sa odlukom o načinu raspodjele sredstava od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema.

Izgradnja ovog mosta je od strateškog interesa za razvoj transporta u BiH, jer je Ekonomskim investicionim planom Evropske komisije ovaj pravac označen kao jedan od deset glavnih investicionih oblasti koji treba pomoći održivo povezivanje, konkurentnost i ekonomski rast zemalja Balkana, dok povezanost Sarajeva i Podgorice osigurava direktne veze nekoliko susjednih država, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Magistralni put M-18 Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje) nalazi se na Sveobuhvatnoj transportnoj mreži EU (SEETO), poznat kao Ruta 26.

Okvirnom strategijom transporta BiH za period od 2016. do 2030. godine kao jedan od prioriteta predviđena je izgradnja magistralnog puta M-18 Brod na Drini – Hum, sa međudržavnim mostom preko rijeke Tare.

Pitanja uspostave graničnog prelaza, održavanja i upotrebe mosta biće regulisana posebnim sporazumom.

Savjet ministara utvrdio je danas i Prijedlog zakona o carinskim prekršajima BiH koji će biti upućen Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po hitnoj zakonodavnoj proceduri.

Ovim zakonom definišu se radnje koje čine carinske prekršaje, počinioci prekršaja, sankcije i zaštitne mjere, a njegov osnovni cilj jeste da osigura poštovanje zakonskih i podzakonskih odredbi carinskog zakonodavstva BiH.

Razlog donošenja novog zakona o carinskim prekršajima BiH je usklađivanje ove oblasti sa odredbama novog Zakona o carinskoj politici u BiH i odredbama nove odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u BiH, čija primjena počinje 1. jula.

Zakon o carinskim prekršajima BiH, koji je sada u primjeni, donesen je prije stupanja na snagu novog prekršajnog zakonodavstva u BiH, odnosno prije stupanja na snagu procesnih zakona o prekršajima BiH, entiteta i Brčko distrikta BiH, kojima su uspostavljena znatno drugačija pravila, koja se odnose na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka i na organe nadležne za procesuiranje učinilaca svih prekršaja, pa i carinskih.

Zbog toga, Prijedlog novog zakona o carinskim prekršajima BiH ne sadrži odredbe o nadležnosti komisija za prekršaje pri regionalnim centrima Uprave za indirektno oporezivanje za vođenje prekršajnog postupka u prvom stepenu i donošenje rješenja, jer je stvarna i mjesna nadležnost za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka propisana procesnim zakonima, tj. zakonima o prekršajima na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i Zakonom o prekršajima na nivou BiH.

Za prekršaje iz oblasti carina i poreza mjesna nadležnost sudova propisana je entitetskim zakonima o sudovima i Zakonom o sudovima Brčko distrikta.

Prijedlogom zakona nije propisana naplata kazne na licu mjesta, koja postoji u trenutno važećem zakonu, već je u slučaju kada je za prekršaj propisana fiksna novčana kazna, predviđeno izdavanje prekršajnog naloga.

Između ostalog, Prijedlogom zakona je propisano sankcionisanje svakog netačnog prijavljivanja robe ili prilaganja netačnih robnih dokumenata, te su propisani duži rokovi zastarijevanja za pokretanje prekršajnog postupka.