Džozef Robinet „Džo“ Bajden Mlađi je rođen 20. novembra 1942. godine u Skrantonu, savezna država Pensilvanija kao prvo dijete (od četvero) od oca Džozefa Robineta Starijeg i majke Ketrin Judžinije „Džin“ (udato Finegan). U sebi ima irske, francuske i engleske krvi, a izjašnjava se kao katolik (jedini katolik koji je postao predsjednik u američkoj povijesti je bio Džon Ficdžerald Kenedi).

Porodica Bajden — kada je Džo imao jedanaest godina — seli se zbog ekonomskih problema u Klejmon, na samom sjeveru države Delaver. Zbog problema s alkoholizmom i u očevoj i u majčinoj porodici, njemu se u ovom periodu javlja otpornost prema alkoholnim pićima tako da je i dan-danas trezvenjak.

Iako je bio loš student, Džuls Vitkover ga je opisao kao prirodnoga vođu samim tim što je bio izabran za predsjednika odjeljenja u više navrata. Ako je bio loš đak, to ne važi i za njegovo bavljenje sportom. U ovoj katoličkoj srednjoj školi, u kojoj će diplomirati 1961. godine, Bajden se pokazao kao dobar sportista, igrao je na plejmejkerskim (trkač i hvatač) pozicijama u školskoj ekipi američkoga fudbala. U ovom periodu mu se javlja poremećaj govora (mucanje), kojeg je uspio da ublaži za života.


Postao je predsjednički kandidat Demokratske partije iz trećeg pokušaja. Njegove kampanje iz 1988. i 2008. godine nisu bile previše uspešne i završavale su gotovo pre nego što su i počele

Godine 1965. Bajden diplomira, iz oblasti istorije, političkih nauka i engleskoga jezika na osnovnim akademskim studijama Univerziteta u Delaveru. U međuvremenu, u toku ljetnjega raspusta, na Bahamskim ostrvima upoznaje Niliju Hanter (1942—72) koja će postati njegova prva surpuga i majka troje dece (sinovi Dozef III /1969—2015/, Hanter /1970/ i kćer Naomi /1971—2/).

U naredne četiri godine pohađa i Sirakjuški univerizet prava gde stiče zvanje doktora prava.

Džo Bajden se 1972. godine kandidovao za senatora Delavera. Premda je branilac senatorske funkcije bio republikanac i bivši guverner pomenute savezne države Džejms Kejleb Bogs (od 1961. godine) i iako niko od demokrata nije htio da se kandiduje protiv njega, Bajden — s vrlo malo novčanih sredstava — odnosi tijesnu pobjedu s nešto više od tri hiljade glasova u odnosu na rivala (50,5 odsto).


Pored 47 godina provedenih u Vašingtonu, Bajdenov život bio je obeležen i tragedijama. U automobilskoj nesreći 1972. godine izgubio je jednogodišnju ćerku i suprugu iz prvog braka, dok je njegov najstariji sin, Bo Bajden, preminuo 2015. od tumora na mozgu.

Mjesec dana docnije, cijela njegova porodica biva učesnik saobraćajne nesreće u kojoj mu gine žena i jednogodišnja kćerka. Poslije nesreće, on je želio da se povuče s mjesta senatora da bi se brinuo o povređenim sinovima. Ipak je odustao od odluke i senatorsku dužnost je obavljao sve do januara 2009. godine, kada je postao potpredsjednik u mandatu Baraka Obame.

Godine 1977. Bajden će oženiti sadašnju suprugu Džil (1951) koja će mu roditi kćer Ešli (1981).

Imao je dvije operacije anuerizme. (širenje krvnih sudova u mozgu). Poslije prve operacije, stanje mu se zakomplikovalo oboljevanjem i od plućne embolije. Poslije druge operacije na mozgu, ovoga puta bez neželjenih posljedica, on se, nakon ukupno sedam mjeseci provedenih u bolnici, vraća na dužnost.


Analitičari i birači ga svrstavaju među umjerene demokrate, još uvek najsnažniju frakciju u okviru Demokratske partije. Sebe opisuje kao kandidata lijevog centra, a uvijek je ispoljavao sposobnost da se poveže sa radničkom klasom.

Nakon više od 20 godina, Džo Bajden se kandiduje 2008. godine i drugi put na unustranačkim izborima za demokratsku nominaciju. Ovoga puta kampanja je trajala skoro godinu dana (7. I 2007 — 3. I 2008), a ugašena je u Ajovi gdje je osvojio svega jedan odsto glasova. Uprkos tome što je — smatrajući da će ga to poremetiti u senatorskim dužnostima — odbio Obaminu prvu ponudu za mjesto potpredsjednika u kampanji, krajem ljeta 2008. godine Obama je objelodanio da će mu saborac u predsjedničkoj trci biti Džo Bajden.

Bajden je proljeća 2019. godine odlučio da uđe u predsjedničku trku za nominaciju Demokratske partije. Krajem avgusta 2020. godine, Bajden zvanično postaje kandidat demokrata na predsjedničkim izborima, ali je nominaciju de facto izborio još početkom aprila iste godine, kada se njegov glavni rival Berni Sanders povukao iz trke.