Sektor peradarstva je pred kolapsom, poručuju peradari. Tvrde da nadležne institucije ne poduzimaju ništa kako bi se stanje u ovoj oblasti popravilo. Drastično je smanjena proizvodnja pilećeg mesa, upozoravaju iz poljoprivrednih udruženja. Razlog je opadanje potražnje i do sada najniža cijena pilećeg mesa.

Veliki godišnji uvoz piletine i prerađevina od piletine, malom bh. tržištu pravi dodatni problem. Kada tome dodamo prenisku cijenu domaće piletine, porede, u omjeru kilogram bijelog luka jedan kilogram piletine, kako tvrde peradari, i nemali broj fiskalnih i parafiskalnih nameta, dovešće do znatnog smanjenja zaposlenih u ovoj oblasti, osim ako, dodaju, na problem ne
odraegaju nadležni.

EDIN JABANDžIĆ, predsjednik Koordinacionog odbora peradara – živinara BiH

“Svjedoci ste da smo u proteklih šest mjeseci od izbijanja pandemije u svijetu bili u očekivanju konkretnih poteza koje smo planirali da država ili entiteti urade. Nažalost, do današnjeg dana nismo vidjeli nikakve konkretne mjere”, rekao je Jabandžić.

Oko 60 hiljada tona pilećeg mesa proizvodi se godišnje, planiran je izvoz oko 10 hiljada tona, napominju u Udruženju peradara. Problem je i dalje nedostatak Ministarstva poljoprivrede na nivou države. Što se tiče entitetskog ministarstva, tvrde, koristi nema.

MESUD PINjO, predsjednik Udruženja peradara FBiH

“Evo po pitanju parafiskalnih nameta. Ove svjedodžbe kada brojleri idu na liniju klanja, samo da bi veterinar napisao taj dokument, koji nikada niko od ’47. godine, kada je polupismeni narodni heroj Vlado Šegrt, prvi ministar poljoprivrede i šumarstava to postavio, do danas to niko nije promijenio. Farmer i farma od 100.000 brojlera na godišnjem nivou za taj šuplji papir plati 15 000 KM”, kazao je Pinjo.

Nema turista, dijaspore, potrošnja i kupovna moć su smanjene je uveliko smanjena, proizvodnja se povećava, država ništa ne poduzima, ističu u Udruženju poljoprivrednika FBiH.

NEDžAD BIĆO, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH

“Došli smo do toga da imamo viškova i pilećeg mesa, to se pojavljuje u mlijeku koliko vidim”, istakao je Bićo.

Da je poljoprivrda na izdisaju, potvrđuju i u Udruženju poljoprivrednika RS. Upozoravaju, rješenje su prelevmana i carine, u protivnom privreda se gasi. Podsjećaju 1996. u BiH bilo je oko 40.000 proizvođača mlijeka, danas ih je 8.000.

VLADIMIR USORAC, predjsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS

“20 miliona litara viška mlijeka leži po krugovima u fabrikama. Isto možemo zaštiti prelevmanima. Tu su bikovi, juneće meso koje je već aktuelno dvije godine i obećavaju se prelevmani da će se uvesti jer nikada nisu uvedeni. Tu je i krompir na vađenju, koga će biti da glava boli. Neće se zaštiti, uvoziće se iz Alžira, Holandije, objasnio je Usorac.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede danas se nisu očitovali o tome da li će odgovoriti zahtjevima peradara.