”Stećci u 21. vijeku – nove spoznaje i mogućnosti interpretacije”, naziv je simpozijuma održanog u organizaciji Studija istorije umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Simpozijum je okupio goste predavače iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, zemalja na čijoj se teritoriji i nalaze stećci, koji su 2016. godine uvršteni na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Na listi svjetske kulturne baštine UNESKO-a nalazi se oko 70 hiljada stećaka. Najveći broj je na području naše zemlje. U Hercegovini se nalaze neki od najvećih i najljepših nekropola. Uvrštavanje stećaka na popis svjetske kultune baštine garantuje im budućnost, kažu stručnjaci, no to znači i konstantna daljnja istraživanja kao i zaštitu i očuvanje ove jedinstvene kulturno-istorijske baštine.

“To je dio identiteta povijesnog zapravo ovog naroda i naroda koji žive ovdje i to svakao treba čuvati. Oni su, bez obzira što su kameni, izloženi su propadanju zbog nepovoljnih vremenskih prilika, ali naročito nasrtaja
pojedinih, još uvijek imate neodgovorne pojedince koji po njima šaraju, grebu, ucrtavaju”, kaže Damir Zorić, pročelnik Studija povijesti umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.

Kameni nadgrobni spomenici – stećci, vrijedni su ostaci srednjovjekovne kulturne baštine i nijemi svjedoci pogrebnih običaja toga doba. Daljnjim istraživanjima, te njihovom zaštitom i očuvanjem, istaknuto je, doprinosi se i obogaćivanju turističkih potencijala zemalja u regiji.