O ženama u politici najčešće se govori pred izbore, lokalne ili parlamentarne. Političko i učešće žena u javnom životu na lokalnom nivou nije u fokusu trenutnih politika i aktivnosti u našoj zemlji.

Tridesetčetvorogodišnja Elma Mujadžić, diplomirani komunikolog, ove godine odlučila je aktivno učestovati na lokalnim izborima. Dočekale su je brojne negativne kritike.

“Lično smatram da nam ne treba podjela po bilo kom osnovu, rasnom, etičkom, spolnom, osim da li je neko sposoban ili ne, nažalost još uvijek je ukorijenjena jedna teza da je ženama mjesto u kuhinji”, kaže Mujadžić.

U BiH na globalnom planu žene čine nešto više od 50% populacije, a ipak su prisutne na samo 23,4% izabranih političkih položaja u odnosu na svjetski prosjek. Stanje u našoj zemlji nije puno drugačije od 1995. godine. Da u Bosni i Hercegovini postoje strukturalne barijere učešća žena u politici, pokazuje i studija UNDP-a.

  • Muškarci su bolje političke vođe od žena.
  • Potrebe porodice su važnije od ličnih ambicija žena.
  • Većina muškaraca emocionalno bolje odgovara politici nego žene.
  • Političarke su demokratskije i iberalnije od političara.
  • Aktivnosti javnog života su bliže muškarcu i aktivnosti privatnog
    života su bliže ženi.
  • Prioritet za političarke su socijalna zaštita, obrazovanje i zdravstvo.
  • Prioritetni sektori za političare su ekonomija, infrastruktura i sigurnost.

Put žene da izradi svoju političku karijeru u višim tijelima vlasti da bi dosegnuli onih zakonskih 40 % manje zastupljenog spola veoma je težak i trnovit, pojašnjavaju u Fondaciji koja se za bori za prava žena. Tvrde, kako se brojke ne mijenjaju u odnosu na prethodne izbore.

“Pronalaze se žene sasvim slučajno, bitno da je svaka treća žena na listi pa nije važno ni i ko je ta žena, ni šta su njene ambicije ni šta su njeni motivi ulaska u poltički život i slično. To je rad politčke stranke čiju dominaciju opet vode muškarci”, ističe Vildana Džekman, aktivistkinja Fondacije “CURE”.

“Sistem ne ide na ruku ženama zato što je napravljen tako što vas gura da se bavite drugim stvarima, od brige za djecu od brige za starije ukučane. Dakle sve to na leđima nosimo mi žene, nažalost”, kaže Irma Baralija iz Naše stranke.

Anketirani građani smatraju da je potrebna veća zastupljenost žena u politici.

“‘Ja bih digao ruke za žene da se uključe u politiku malo više’;

‘To u Evropi nije tako, kod nas žena u politici je rijetkost, smatra se da nije normalna da ima neke ambicije’;

‘Mislim da bi čak bilo bolje da su žene na vlasti a ne muški'”, kažu građani.

Bosna i Hercegovina ima složen stranački sistem s više od 150 političkih stranaka koje učestvuju na izborima na različitim nivoima vlasti. Većina stranaka ima kvote za žene u tijelima odlučivanja, ali te kvote često služe kao stakleni plafoni, a ne prozori mogućnosti.