Slobodne zone investitorima, posebno onima s izvozno orijentisanom proizvodnjom, donose brojne poreske i administrativne olakšice, a lokalnim zajednicima rast prihoda i broja zaposlenih.

Ocjenjuju ovo sagovornici “Nezavisnih” nakon što je Vlada RS utvrdila Nacrt zakona o slobodnim zonama Republike Srpske.

Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, za “Nezavisne” je usvajanje nacrta ocijenio kao dobar potez koji je trebalo da dođe i ranije.

“Lokalne zajednice koje imaju prostorne, ljudske i sve druge kapacitete trebalo bi da prve uđu u realizaciju projekata kao što su slobodne zone i da imaju šansu da na svojoj teritoriji poboljšaju privrednu aktivnost i samim tim sve ono što ide uz to, kao što su povećanje prihoda, poreza i doprinosa, zapošljavanja i svih benefita koji iz toga proizlaze”, naglasio je Ćorić.

Istakao je da su slobodne zone koje su formirane u okolini dale rezultate, a da su predstavnici Privredene komore u posljednje vrijeme imali niz sastanaka s rukovodstvom slobodne zone “Pirot” u Srbiji.

“Pirot” je jedna od najboljih slobodnih zona u Evropi, gdje se pokazalo da se takvim pristupom došlo do naglog skoka kako stranih i domaćih investicija i zapošljavanja ljudi, tako i povećanja ukupnog prihoda spoljno-trgovinske razmjene i svega što nosi ovaj dinamičan razvoj. Potrebno je da se ugledamo na takav model funkcionisanja slobodne zone”, ocijenio je Ćorić.

Dodao je da, s druge strane, preduzeća koja posluju u slobodnim zonama imaju olakšavajuće okolnosti i nisu u obavezi da sprovode sve one procedure zbog kojih sada gube i vrijeme i energiju.

Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova RS, kazao je da je veoma bitno da se zakonska regulativa u oblasti slobodnih zona unaprijedi kako bi privredni subjekti mogli uživati te pogodnosti.

“Slobodne zone će omogućiti lakši smještaj privrednih subjekata u samoj poslovnoj zoni, lakšu infrastrukturnu povezanost i dovođenje infrastrukturnih premisa do samih privrednih subjekata, lakše dovođenje i priključaka na električnu energiju, vodu, na kanalizaciju, na gas, kao i njihovo smještanje uz određene centre, uz auto-puteve i magistralne puteve. Takođe, ona će omogućiti to da privredni subjekti dobiju određene pogodnosti od kreditiranja IRB-a, kao i podsticaje u skladu sa zakonskom regulativom u RS”, objasnio je Ćosić.

Prema njegovim riječima, potrebno je da se stvori i sinergija na nivou BiH, kako bi se prvenstveno došlo do razgovora o carini, odnosno oslobađanju privrednih subjekata od nje radi daljeg izvoza.

“Svako poboljšanje zakonske regulative ide u dobrom pravcu, a kada su u pitanju slobodne zone, treba ići putem klasterizacije, odnosno praviti varijantu da jedan grad ili šire područje bude jedna veća zona i na taj način praviti pet, šest ili 10 slobodnih zona u RS, a ne da svaka lokalna zajednica ima svoju zonu”, objasnio je Ćosić.

A prva slobodna zona u RS, kako je nedavno istaknuto, mogla bi da bude otvorena u Doboju.

“Otvaranje slobodne zone bila bi značajna olakšica za sva preduzeća i kompanije koje su izvozno orijentisane, a ovaj grad bi iskoristio svoj geografski položaj za privredni razvoj”, poručeno je tom prilikom nakon sastanka Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa predstavnicima Gradske uprave i dvije kompanije koje svoje proizvode plasiraju na inostrana tržišta.

Iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS su saopštili da je nacrtom zakona preciziran postupak osnivanja i početak rada slobodne zone, da su normirane odredbe o promjeni granica slobodne zone, a ovo ministarstvo je određeno kao nadležni organ koji učestvuje u postupku osnivanja slobodne zone i vodi evidenciju o broju slobodnih zona na teritoriji RS i rezultatima njihovog poslovanja.

“Jedna od novina u ovom zakonu jeste i propisivanje obaveze izvještavanja Vlade RS o poslovanju slobodnih zona koje se nalaze na njenoj teritoriji. Nacrtom zakona regulišu se i druga važna pitanja, poput poreskih i carinskih olakšica, zasnivanja, trajanja i prestanka radnih odnosa u slobodnoj zoni, osnivanja i poslovanja banaka u slobodnoj zoni i slično”, navodi se u saopštenju.