Savjet ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici, u drugom krugu glasanja, nije usvojio odluku o uvođenju prelevmana i carinskih stopa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz EU na period od dvije godine, izjavio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Košarac je rekao da su za odluku glasali predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, ministar komunikacija i transporta Vojin Mitrović, ministar za ljudska prava i izbjeglice Miloš Lučić i on.

Prema njegovim riječima, ostali nisu glasali iz neobjašnjivih razloga, te da će se ova odluka ponovo naći na narednoj sjednici Savjeta ministara.

“Smatram da bi ovo bila dobra odluka, da na osnovu argumenata i činjenica, tretirajući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, otpočnemo pregovore sa predstavnicima Evropske komisije, kako bi ovo pitanje tretirali na zajednički način i došli do odluke Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje, što bi podrazumijevalo da se, mimo ove odluke uđe u proces izmjena Sprorazuma o stabilizaciji i pridruživanju”, objasnio je Košarac.

Radi se o mjerama koje je predložilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz zemalja Evropske unije, koje se odnose na povećanje carinske stope za 10 posto plus 2,5 KM po kilogramu za goveđe i 10 posto plus 1,5 KM po kilogramu za svinjsko meso.

Članovi Savjeta ministara BiH koji se protive ovakvoj odluci kao razlog zašto je ne treba podržati ranije su naveli da je odluka u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kao i sa članom XIX. GATT-a i Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza.

Takođe, kažu da se iz odluke ne vidi da je proveden postupak konsultacija sa EU, a što je obaveza u skladu s tim dokumentima.

Mišljenja su da konsultacije nije moguće provesti bez uspostave informacionog sistema u poljoprivredi, a što je zakonska obaveza Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i čime bi se dobili validni podaci koji su prihvatljivi i za EU u procesu provođenja konsultacija.

Napominju da, ukoliko bi bila donijeta takva odluka, BiH bi prekršila SSP, narušio bi se kredibilitet BiH i istovremeno bi se moglo zaprijetiti kontra mjerama od EU, a poznato je da više od 70 posto izvoza BiH ostvaruje u Evropskoj uniji.

Stava su da bi se ovom odlukom mogle izazvati štete za prerađivače, a s povećanjem carina moglo bi doći i do povećanja cijene proizvoda odnosno poskupljenja.

Na kraju, ističu “da ova odluka neće zaštititi proizvođače, jer je vrlo izvjesno da bi se uvoz preusmjerio na zemlje koje nisu članice EU, jer se carinska tarifa ne bi odnosila na njih”.