Samo zaduživanje kod MMF-a ne predstavlja problem, od presudne je važnosti gdje se taj novac investira, da li ide u investicije koje mogu da se oplode ili ide u potrošnju, kaže guverner Centralne banke BiH, Senad Softić u razgovoru za BHT1 uživo.

Bosna i Hercegovina ima dovoljno novca, kaže prvi čovjek Centralne banke BiH, guverner Senad Softić:

“Imamo dovoljno novca u Centralnoj banci BiH. Naše devizne rezerve su 13,5 milijardi KM trenutno. One su investirane na sigurnan i stabilan način u hartije od vrijednosti zemalja Europske unije, centralnih banaka i drugih komercijalnih banaka visokog rejtinga.U svakom trenutku možemo da ih povučemo, ukoliko bude potrebe, kaže Softić.

Što se tiče konvertibilne marke, svaka novčanica i kovanica koje su štampane i puštene u opticaj su pokrivene u eurima. I sve ono što Centralna banka BiH garantira svojim deponentima,vlasnicima depozitnih računa u Centralnoj banci i deponentima komercijalnih banaka i ovo što imamo u opticaju gotovog novca u potpunosti je pokriveno deviznim rezervama:

“Konvertibilna marka je u potpunosti stabilna, konvertibilna i nemamo razloga da brinemo o njoj, u stvari građani to znaju i imaju povjerenja”,kaže guverner Centralne banke BiH.

O tome postoji li mogućnost da se štampa više novca, Softić kaže kako je na početku pandemije bilo pritisaka da Centralna banka uradi nešto što nije u njenom mandatu

“Između ostalih, bilo je i to da emitujemo više novaca nego što možemo. Valutni odbor i ne dozvoljava štampanje novca, u ovom slučaju to bi značilo da štampamo bez pokrića”, kaže Softić.

Devizne rezerve BiH su, kaže Softić, u poređenju sa susjednim zemljama “optimalne za BiH”. Spominje Hrvatsku koja ima duplo veće rezerve od BiH, ali toliko je i njena ekonomija razvijenija.

Komentarišući drastično smanjen priliv novca iz dijaspore, Softić kaže kako dznake iz inositranstva čine negdje oko 9 posto BDP-a, i opale su za nekih 213 miliona prvih 6 mjeseci ove godine.

“Ne mislim da je to drastično. To je nekih 10 posto ukupnih doznaka. Nivo penzija koje dobijaju naši građanin identičan je kao i prije. Očekivan je ovaj pad, nije dramatičan, više je realan, s obzirom na to da i oni koji upućuju dozanke imaju vjerovatno problema. BiH je bila peta zemlja po učešću dijaspore u BDP-u. Došlo je do porasta doznaka putem legalnih kanala, putem legalnih finansijskih tokova, tako da je i to dobro.Naši građani nisu mogli putovati nego su slali novac legalnim putevima”, kaže Softić.

Kada je riječ o kreditima MMF-a ,Senad Softić kaže kako su oni potrebni za tokove koji su neophodni da se poboljša potrošnja,odnosno potražnja na finansijskim tržištima Bosne i Hercegovine, da se izvrši potpora projektima javne potrošnje , za investicije i budžete pojedinih vlada:

“Aranžmani sa MMF-om, a mi smo u pregovorima i sa Europskom unijom o aranžmanu od 250 miliona – imaju određene uvjete prema nosiocima vlasti, da se izvrše određene strukturne reforme. Samo zaduživanje ne predstavlja problem, mi obično koristimo kriterij javnog duga u odnosu na društveni bruto proizvod jer je taj naš odnos najniži u regiji. Od presudne je važnosti gdje se taj novac investira, da li ide u investicije koje mogu da se oplode ili ide u potrošnju, tako da to samo, kako narod kaže “začepljava neke rupe”.

O padu BDP koji je uzrokovan pandemijom, Softić kaže da postoje razne projekcije:

“Koliko ja imam informaciju, sutra će MMF iznijeti nove projekcije,tako daje nezahvalno govoriti. Mi u CB govorimo o minus 5 do 6 posto. Definitivno, svi ćemo osjetiti posljedice pandemije”,kaže Softić.

Tokom prvog talasa pendemije ekonomija i privreda bile su dovedena u stanje potpune zatvorenosti.

“Stale su potrošnja i potražnja i Centralna banka se suočila sa izazovima, velikom potražnja sa depozitima, traženje gotovog novca.Čim se ekonomija otvorila,došlo je do relativnog pada potražnje, sada je relativno dobro stanje, što se tiče finansijskog sektora”, kaže guverner Centralne banke BiH.

Senad Softić je govorio još o deviznim rezervama BiH, moratorijima komercijalnih banaka, kreditnom rejtingu BiH…