Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije nakon sastanka sa članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović kazao je da je analizirana ekonomska saradnja i Srbija će uputiti dodatnu finansijsku pomoć RS početkom naredne godine, te da je donijeta odluka o stvaranju zajedničkog praznika.

“Smatramo to svojom moralnom obavezom i smtramo veoma važnim jer želimo da ljudi koji žive u RS sačuvaju svoja ognjišta i ono što su im ostavili djedovi i pradjedovi”, rekao je Vučić.

Vučić je istakao da Srbija želi biti vlasnik i i upravljati aerodromom u Trebinju.

“Prvi avion do marta 2022. godine bi trebao da poleti na relaciji Beograd -Trebinje. Napravićemo interesantne planove za trebinjski aerodrom, uz podrsku Republike Srpske”, dodao je Vučić.

On smatra da je projekat isplativ i od velikog interesa za Srbiju, ali i za Hercegovinu.

Vučić je u svojoj izjavi za medije spomenuo i mogućnost ulaganja u rekonstrukciju aerodroma u Banjaluci, ali od tome će se baviti u budućnosti.

Predsjednik Srbije je govorio i o planovima za zajedničku industrijsku zonu u pograničnoj regiji, ali i o podršci primarnoj proizvodnji u RS i prerađivačkim kapacitetima.

Vučić je istakao da će doći do izjednačavanja školskih programa u Srbiji i Republici Srpskoj, da će se omogućiti zajedničke ekskurzije zbog upoznavanja obje zemlje, ali što je najbitnije, prema Vučićevim riječima, jeste zajednička Deklaracija o očuvanju srpskog jezika i pisma koja će biti donijeta.

Najavljeno je stvaranje zajednickog praznika Republike Srpske i Srbije

Na sastanku čelnih ljudi Republike Srpske i Srbije je donijeta odluka i o zajedničkom prazniku.

“Donijeta je odluka da imamo jedan zajednicki praznik, dogovorili smo se i koji datum…dan kada je probijen Solunski front – dan srpskog jedinstva, slobode i srpske zastave biće 15. septembar”, rekao je Vučić.

Član Predsjedništva Bih Milorad Dodik poslije sastanka je istakao zadovoljstvo dogovorenim, te zahvalio predsjedniku Srbije na svmu što je do sada učinjeno za Republiku Srpsku.

“Veoma smo zadovoljni uspješnim razgovorima i zahvalni na podršci koja u kontinuitetu dolazi iz Srbije. Ta saradnja je omogućila izgradnju mnogih objekata. Srbija Želi da podrži narod na području RS”, istakao je Dodik.

Dodik je rekao da politika ove dvije zemlje nije rat nego mir u cijelom regionu.

“Srbija kao potpisnik Dejtonskog sporazuma mora biti upoznata sa svime što se tiče sporazuma. Srbija pruža prodršku teritorijalnom integritetu BiH”, jasan je Dodik.

Poručio je da je njegova obaveza da štiti status Republike Srpske, te da srpski narod nije zadovoljan što je izgubljeno Sarajevo, ali ipak treba da se očuva mir.

Član Predsjedništva BiH je poručio da nikada neće doći do priznavanja Kosova, te da će se po tom pitanju uvijek pratiti politika Srbije.

O sastanku…

Hoće li pokušaj internacionalizacijе pitanja funkcionisanja dejtonske Bosne i Hercegovine od Milorada Dodika ostati samo to ili će proizvesti krupnije posljedice? Ovim pitanjem bave se analitičari uoči novog susreta političkog lidera Republike Srpske i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Svemu je prethodilo upućivanje sabranih zaključaka Narodne skupštine RS na ključne političke adrese u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.

Predsjednik Srbije prvo je tajanstveno nagovijestio da je dobio dokumente iz Banjaluke. Zainteresovana javnost konstatovala je da je riječ o ranijim zaključcima Narodne skupštine o promjeni statusa RS i antidejtonskom djelovanju visokog predstavnika. Najnoviji susret sa Vučićem Dodik naziva redovnim, ali svjestan zapaljive političke platforme koju je izgradio upravo kroz parlament.

MILORAD DODIК, predsjednik SNSD-а (17. 2. 2020)

Najava da će dokument, osim Vučiću, biti dostavljen predsjedniku Hrvatske Milanoviću skrenula je pažnju Dodikovih kolega iz Predsjedništva BiH na adrese u susjedstvu.

ŠEFIК DžAFEROVIĆ, predsjedavajući Predsjedništva BiH za N1

„Кada gospodin Dodik otvoreno prijeti secesijom u prisustvu gospodina Vučića onda bi dobronamjeran gest onog ko želi dobre odnose sa BiH i Bošnjacima, bio da to ospori. Mi vidimo samo šutnju i s pravom sumnjamo da su to dogovorene stvari u jednoj političkoj igri. „

ŽELjКO КOMŠIĆ, član Predsjedništva BiH za “Oslobođenje”

„Ta politika ponovo traži sagovornika za pođelu države Bosne i Hercegovine, kao što vidimo u Republici Hrvatskoj i politikama koje u BiH nastoje da ožive zločinačku paratvorevinu tzv. Herceg Bosnu. Nadam se da u Zagrebu, Dodik i velikosrpska politika neće pronaći tog sagovornika.“

Analitičari su jedinstveni u ocjeni da Dodikovu inicijativu treba posmatrati u kontekstu izborne godine i nastavka pregovora Beograda i Prištine o statusu Кosova. Svako pozivanje na izvorni Dejton ima regionalni kontekst i može da izazove šire bezbjednosne posljedice, ali ne treba da iznenađuje, smatra profesor Miloš Šolaja.

prof. dr MILOŠ ŠOLAJA, Fakultet političkih nauka Banjaluka

Srbija kao i Hrvatska su potpisnice Dejtonskog sporazuma i oni imaju potrebu i obavezu da diskutuju o njegovoj stalnoj primjeni i ne vidim zašto te reakcije što je Srbija uopšte ključena u taj proces.

Prenaglašen je značaj Dodikove inicijative kao i rekacije iz Sarajeva, smatra profesor Šaćir Filandra. Dokument iz Banjaluke može da koristi Vučiću kao dopunska osnova za razgovore sa Prištinom, ali ga ovaj sarajevski profesor smatra nevažnim u tom kontestu.

prof. dr ŠAĆIR FILANDRA, Fakultet političkih nauka Sarajevo

Beograd odnosno Vučić je prioritetno orjentiran na rješavanje pitanja Кosova. Ono će se rješavati bilateralnim odnosima sa međunarodnom zajednicom i njenim akterima, tek nakon može doći do ustavnih promjena u BiH zapravo one dolaze na red tek poslije rješavanja uvjetno rečeno srbijanskog pitanja

Uvlačenje Srbije u pitanja BiH uoči pregovora o Kosovu ne odgovara Vučiću, tvrdi Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose u Beogradu. Tako nešto, kaže on, neće dozvoliti zapadni mentori teških pregovora, posebno što u tome prepoznaju ruski uticaj.

DUŠAN JANjIĆ, Forum za etničke odnose, Beograd

Bojim se da na ovaj način Dodik uključuje Srbiju u jedan pritisak na koji će Zapad na kraju reagovati dogovorom između Brisela i Vašingtona i nametanjem rešenja koji oni smatraju jer oni samo mogu izvoditi zaključak da srpsko vodstvo i u Srbiji i u BiH nije sposobno da samo reši problem ili da učestvuje u rešavanju problema u funkcionisanju BiH.

Janjić zaključuje da Dodik izvlačenjem ranijih zaključaka Narodne skupštine na scenu u izbornoj godini takođe disciplinuje javnost i opoziciji nameće preispitivanje patriotizma, čime sklanja po njega neugodne teme sa scene poput nezaposlenosti, odlaska mladih ili korupcije.