Kinesko izraelska grupacija MT Abraham sredinom decembra prošle godine poslala je finalnu ponudu Nadzornom odboru Aluminija. Ponuda nije prihvaćena zbog stavki koje su van dosega članova Nadzornog odbora, a tiču se Federalne vlade i Savjeta ministara. Iznenađenje je bilo i nakon govora o kupovini to što grupacija Abraham predlaže dugoročni najam prostora fabrike. Od vlasti traže određene beneficije, ali obećavaju pokretanje proizvodnje, vraćanje dugova i povratak radnika na posao.

Kompanija, zainteresovana za preuzimanje Aluminija, MT Abraham iz Izraela ustupila nam je primjerak ponude za spas firme. Abraham se sa partnerima, dvije najveće kineske metalske kompanije, obavezuje nakon potpisivanja ugovora o najmu obnoviti proizvodnju,uložiti značajna sredstva u modernizaciju, izgraditi elektrane bazirane na obnovljivim izvorima i vratiti radnike na posao.

MT. ABRAHAM

„Upravo završavamo posljednji Nacrt ponude za najam za koji očekujemo da će ga obje strane potpisati početkom februara. Federalna Vlada do sad nije imala nikakvu reakciju na naša pisma. Gospodin Kabiri trebao bi doći u BiH krajem januara da se sastane sa Skupštinom Aluminija i nadamo se da će dogovoriti jasan plan pokretanja ljevaonice u što skorijem roku, ukoliko se, naravno, ispune svi uslovi iz naše posljednje ponude za najam Aluminija.“

Uslovi koje Abraham traži od Federalne vlade, Savjeta ministara i HNŽ uključuju sve beneficije pri zapošljavanju radnika, ukidanje nekoliko vrsta carina na metale, poreske olakšice, dozvole za gradnju vjetro ili solarne elektrane, te otpis okvirnih računa struje za prvih 5 godina. Iz vlade nisu optimistični da se to može i ostvariti.

FADIL NOVALIĆ, federalni premijer

“Abraham grupacija se, da tako kažem, naselila da pokuša ući u predvorje Aluminija prije nego što se dogodi definitvno rješenje, a rješenje za Aluminij je stečaj”.

NERMIN DŽINDIĆ, ministar energije, rudarstva i inidustrije FBiH

“Postoji jos jedan sastanak vezan za Abraham grupaciju, nisam preveliki optimista s obzirom na inovirani prijedlog njihove ideje o rentanju kompanije, nisam veliki optimista da bi taj sastanak mogao uroditi plodom”.

U situacijama poput ove u kojoj se nalazi Aluminij, vlastodršci obično čine sve u svojoj moći da odobrovolje investitora i motivišu ga na ulaganje. Prema ponudi, MT Abraham bi u fabriku u prve dvije godine uložio oko 720 miliona evra. Dug fabrike od 400 miliona, međutim, ne bi preuzeli nego bi ga preko vlade otplaćivali od najma.

MATEJ ŽIVKOVIĆ, ekonomski analitičar

“Činjenica da je ugovorom definisan jedan koncept koji je prilično površan, rokovi za angažman radnika su dosta dugački, ja se bojim da će dio radnika iscuriti prije nego što se ispune investicijske namjere definisane u ugovoru, a upitni sui drugi elementi poput izvora, načina, svhe i ciljeva investiranja”.

Ljevaonica bi se, po planu investitora, mogla staviti u pogon 60 do 90 dana od preuzimanja, a anode i elektroliza u roku od dvije godine. Kad cjelokupni pogon bude u funkciji, procjenjuju da će im trebati oko 900 do 1.050 zaposlenika kojima bi prosječna plata trebala iznositi oko 1.500 maraka. Na redu su sastanci na kojima bi se u sljedećih mjesec dana moglo znati puno više o sudbini Aluminija.