Rusija je ponudila Azerbejdžanu i Armeniji da bude domaćin pregovora o okončanju borbi na području regije Nagorno-Karabah.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je vlade dviju zemalja koje polažu pravo na to područje na zaustavljanje “ratne retorike”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom je razgovarao o sukobima s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Oba čelnika ponovila su pozive svjetskih sila na trenutni prekid vatre.

Rusija je dio vojnog saveza s Armenijom i ima vojnu bazu u toj zemlji. Međutim, također ima bliske veze s vladom Azerbejdžana.

Više od stotinu ljudi poginulo je od nedjelje u regiji Nagorno-Karabah, kada je izbio najgori sukob u posljednjih nekoliko godina. Službeno, dio Azerbejdžana, Nagorno-Karabah vode etnički Armenci. Armenija i Azerbejdžan, dvije bivše sovjetske republike, ratovale su u regiji od 1988. do 1994. godine. Sve je veći strah da bi međunarodne sile mogle biti uvučene u ovaj sukob.

Azerbejdžanska vojska nastavlja kontranapade na armenske snage

Azerbejdžanska vojska nastavila je tokom noći kontranapade na armenske snage kako bi oslobodila okupirani teritorij. U saopćenju Ministarstva odbrane Azerbejdžana navodi se da su njihove snage tokom cijele noći izvodile artiljerijske napade na položaje armenskih snaga na okupiranom teritoriju.

Ministarstvo je također objavilo i video snimke artiljerijskih napada na položaje armenskih snaga.

Armenske snage u nedjelju ujutro izvele su nove napade na azerbejdžanska naselja i položaje, a azerbejdžanske snage su odgovorile napadima na armenske položaje. Armenske vlasti su potom proglasile opću mobilizaciju i ratno stanje zbog sukoba u regiji Nagorno-Karabah. Vlasti Azerbejdžana također su proglasile ratno stanje za 19 područja, uključujući glavni grad Baku.

Francuska optužila Tursku da šalje plaćenike u Nagorno-Karabah

Francuska je danas optužila Tursku da je poslala sirijske plaćenike da se bore u sukobu u Nagorno-Karabahu, te navela da sarađuje s Rusijom na postizanju prekida vatre između Azerbejdžana Armenije.

Turska je negirala slanje plaćenika da učestvuju u sukobu, prenio je Reuters.

“Predsjednik Emmanuel Macron i Vladimir Putin saglasili su se o potrebi zajedničkih napora da se postigne prekid vatre”, saopćio je Macronov ured, nakon što su dvojica čelnika razgovarali telefonom.

Macron i Putin su također izrazili zabrinutost zbog, kako se navodi u saopćenju, slanja sirijskih plaćenika od strane Turske u Nagorno-Karabah.

Francuska nije pružila nikakve dokaze koji potkrepljuju optužbu o plaćenicima, a u saopćenju Kremlja ta optužba se ne spominje.

Macron, koji mjesecima razmjenjuje optužbe s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, izjavio je jučer da se Ankara ponaša kao da “želi rat”.

Ministarstvo vanjskih poslova Rusije jučer je saopćilo da su sirijski i libijski borci iz ilegalnih oružanih grupa usmjereni u regije Nagorno-Karabah.