Nakon što je u Federaciji Bosne i Hercegovine stavljena rampa na gradnju malih hidroelektrana (MHE) i od entitetske vlade zatražena revizija izdatih koncesija, postavlja se pitanje da li je tako nešto potrebno i Republici Srpskoj.

Poznato je da u dijelu javnosti, koju čini uglavnom lokalno stanovništvo i nevladine organizacije, vlada nezadovoljstvo činjenicom da je sve veći broj takvih energetskih objekata u izgradnji, ili je planirano da bude izgrađeno.

Prema podacima Ministarstva energetike RS, 29 MHE je u funkciji, a to je trećina od ukupno planiriranih.

Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže kako male hidroelektrane prave izuzetne probleme, odnosno narušavaju životnu sredinu.

Kako kaže, one isušuju riječna korita, te se nadležni često ne pridržavaju mjera o ispuštanju minimalne količine vode, odnosno ekološko prihvatljivog protoka.

Dodaje da MHE utiču i na društvo, te da ne daju nikakvu stabilnost elektroenergetskom sistemu.

“One doprinose sa veoma malim procentom. Sve ove hidroelektrane kada bi se izgradile u cijeloj BiH, ne bi dale veći doprinos od 3 posto električne energije”, ističe Bijelić.