U zadnjih mjesec na ulicama Sarajeva, ali i drugih bh. gradova uočen je sve veći broj migranata među kojima ima i maloljetnika. Iz humanitarnih organizacija, koje svakodnevno dijele obroke migrantima, kažu da priliv migranata uglavnom dolazi iz kampova u Srbiji. Zbog složene politike u Bosni i Hercegovini i dalje samo dva kantona nose teret migrantske krize: Kanton Sarajevo i Unsko sanski kanton.

Samo u Kantonu Sarajevo ima više od hiljadu migranata koji spavaju vani ili u napuštenim objektima ili pak ispod mostova. U posljednjih mjesec dana uočen je povećan broj maloljetnika među migrantima u Kantonu Sarajevo.

Oko dvadeset migranata zatekli smo ispred kuće Azre Velagić-Macić gdje su čekali svoj današnji prvi obrok. Svi oni nemaju krov nad glavom. Oni, koji su “bolje sreće” uspiju isprositi nešto novca kako bi platili sebi prenoćište u nekom od sarajevskih hostela. U Kantonu Sarajevo oko 1.300 migranata je bez smještaja, kaže nam Azra. Poziva sve dobre ljude da doniraju hranu, obuću, odjeću i vreće za spavanje kako bi lakše preživjeli zimu.

Prizori koji svjedoče o teškom životu migranata mogu se vidjeti i na rijeci Željeznici u Sarajevu, gdje se uprkos temperaturi ispod nule, migranti kupaju i peru svoju gardarobu. Šta raditi sa migrantima? Da li su dobro došli? Sve su ovo pitanja koja su podijelila bosanskohercegovačko društvo. Novinarka Nidžara Ahmetašević tvrdi da su mediji, koji su pod uticajem određenih politika, uticali na negativnu slilku o migrantima. Neznanje i nekompetencije političkih
struktura najveći su problem, dodaje.

Iako su migranti rasprostranjeni širom Bosne i Hercegovine, dva kantona nose najveći teret migrantske krize, Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton, rekao je Selmo Cikotić pozivajući se na godišnji izvještaj za 2019. godinu.

Tačan broj migranata u Bosni i Hercegovini ipak se ne zna, ono što se zna jeste da ih niko ne želi. Nedovoljan broj graničnih policajaca koji bi kontrolisali posebno istočnu granicu Bosne i Hercegovine omogućava sve veći broj ilegalnih ulazaka u BiH.