Svake godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obilježava 31. maj kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Njihov cilj je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana.

Godišnje otprilike šest miliona ljudi umre od bolesti povezanih sa duhanom a oko 1,2 miliona od posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu. Predviđa se da će se taj broj povećati na više od osam miliona do 2030. godine, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), povodom ovog datuma iz oblasti zdravstvene zaštite i prevencije.

Zdravstvene komplikacije

Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, naročito srčanog i moždanog udara te bolesti periferne cirkulacije. Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika. Rizik od raka pluća povećava se s brojem cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima iste cigarete nekoliko puta, te ponovnim paljenjem poluispušene cigarete, ističe Lejla Selimović iz INZ-a i dodaje –

Nikotin izaziva upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice. Vid naglo slabi, teško se raspoznaju boje i javlja se nikotinska slabovidnost. Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju. Pušenje izaziva spolnu nemoć i neplodnost, pospješuje starost (bore oko očiju, suho i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost. Pušenje gotovo uvijek ima veze sa nastankom raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice, te do nekih oblika leukemije.

Kod dojenčadi i male djece, izloženost duhanu može uzrokovati učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i hroničnu upalu srednjeg uha, a može dovesti i do sindroma iznenadne dojenačke smrti. Pušenje kod trudnica uzrokuje spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj.

Zbog pušenja, dim pun štetnih tvari koji trudnica udiše dolazi do krvotoka koji je jedini bebin izvor kisika i hranjivih tvari, što negativno utiče na njen rast i razvoj. Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva upalu desni, rani gubitak zubi, rak usta i grla.

Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije pod sloganom „Odlukom do prestanka pušenja“, Svjetski dan bez duhanskog dima ima za cilj podržati 100 miliona ljudi širom svijeta u njihovim pokušajima da se odreknu duhana kroz razne inicijative i digitalna rješenja.

Pandemija COVID-19 dovela je do toga da milioni korisnika duhana žele prestati. Međutim, odvikavanje od duhana predstavlja izazov, posebno s dodatnim socijalnim i ekonomskim stresom koji donosi pandemija, kažu stručnjaci INZ-a.

Širom svijeta oko 780 miliona ljudi kaže da želi prestati, ali samo 30% njih ima pristup alatima koji im mogu pomoći da prevladaju i fizičku i mentalnu ovisnost o duhanu. Zajedno sa partnerima, WHO će ljudima pružiti alate i resurse koji su im potrebni za uspješan pokušaj prestanka pušenja.

Savjeti za samopomoć u odvikavanju

Među deset savjeta za samopomoć kod prestanka pušenja stručnjaci ubrajaju sljedeće – Napravite plan za prestanak pušenja, Mislite pozitivno, Prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom te ih izbjegavajte, Razmislite o prehrani, Promijenite piće nakon kojeg vam odgovara cigareta (npr. uz kafu), te Osigurajte podršku okoline za prestanak pušenja, porodice, prijatelja.

Također, preporučuju i – Pokrenite se – dokazano je da čak i pet minuta vježbanja smanjuje žudnju za cigaretom, Držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im, Napravite spisak razloga za prekid pušenja i na kraju Koristite nikotinsku nadomjesnu terapiju koja udvostručuje šansu za uspjeh (žvakaće gume, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori).

Prestanak pušenja ima neposredne i dugoročne zdravstvene beneficije. Nakon samo 20 minuta odvikavanja od pušenja, puls pada. U roku od 12 sati nivo ugljen-monoksida u krvi pada na normalu. U roku od 2-12 sedmica cirkulacija se poboljšava, a plućna funkcija povećava. U roku od 1-9 mjeseci kašalj i otežano disanje se smanjuju. U roku od 5-15 godina rizik od moždanog udara smanjuje se na rizik nepušača. U roku od 10 godina stopa smrtnosti od raka pluća približno je upola manja od pušača. U roku od 15 godina rizik od srčanih bolesti rizik je kao kod nepušača.

Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja povećanje iz godine u godinu. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih riziko faktora za ova oboljenja je – dokazano – pušenje cigareta.