Ove godine, Svjetski dan mentalnog zdravlja dolazi u vrijeme kada se naš svakodnevni život znatno promijenio kao rezultat pandemije COVID-19.

“Protekli mjeseci donijeli su mnoge izazove: zdravstvenim radnicima, koji pružaju zdravstvenu zaštitu u teškim okolnostima, odlaze na posao strahujući od zaraze COVID-19, učenicima, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, uz malo kontakta sa nastavnicima i prijateljima i zabrinutim za svoju budućnost, radnicima kojima je ugrožena egzistencija, ogromnom broju ljudi koji žive u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uslovima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19, a mnogi ljudi sa teškoćama mentalnog zdravlja su u još većoj socijalnoj izolaciji nego prije”, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

A ovo sve se ne može porediti sa stresom i tugom zbog gubitka voljene osobe, ponekad bez mogućnosti oproštaja.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), provedenom u 130 zemalja u razdoblju od juna do augusta ove godine, pandemija COVID-19 poremetila je ili zaustavila ključne usluge mentalnog zdravlja u 93 posto zemalja širom svijeta, dok su povećane potrebe u vezi s mentalnim zdravljem.

Navedeno istraživanje pruža prve globalne podatke koji pokazuju razarajući utjecaj COVID-19 na pristup uslugama mentalnog zdravlja i naglašava hitnu potrebu za povećanim financiranjem više od 60 posto zemalja obavijestilo je o prekidu rada službi za mentalno zdravlje za ranjive grupe, uključujući djecu i adolescente (72 posto), starije odrasle osobe (70 posto) i žene kojima su potrebne antenatalne ili postnatalne usluge (61 posto).

Zatim, 67 posto zemalja suočilo se s poremećajima u savjetovanju i psihoterapiji, 65 posto u vezi s ključnim uslugama smanjenja štete, a 45 posto u vezi s održavanjem tretmana opioidima agonistima kod ovisnosti o opiodima. 

Više od trećine (35 posto) zemalja zabilježilo je prekide hitnih intervencija, uključujući usluge za ljude koji imaju napade; sindrome prestanka uzimanja teških supstanci; i delirij, koji je često znak ozbiljnog poremećaja zdravstvenog stanja.

Oko 30 posto zemalja izvijestilo je o prekidu pristupa lijekovima za mentalne, neurološke i poremećaje u vezi s korištenjem droga.

U otprilike tri četvrtine zemalja evidentirani su barem djelimični prekidi u pružanju usluga mentalnog zdravlja u školi i na radnom mjestu (78 posto odnosno 75).

SZO je već ranije naglasila hronično nedovoljno finansiranje mentalnog zdravlja: prije pandemije, zemlje su trošile manje od dva posto svojih državnih proračuna za mentalno zdravlje i nastojale zadovoljiti potrebe svoje populacije.

Pandemija povećava potražnju za uslugama mentalnog zdravlja. Gubitak ljudskih života, izolacija, gubitak dohotka i strah pokreću stanja mentalne nelagode ili pogoršavaju postojeća. Mnogi se ljudi mogu suočiti s povećanom upotrebom alkohola i droga, nesanicom i tjeskobom.

“Dobro mentalno zdravlje apsolutno je ključno za cjelokupno zdravlje i dobrobit”, rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO.

“COVID-19 prekinuo je osnovne usluge mentalnog zdravlja širom svijeta baš kad su najpotrebnije”.

Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, a u sklopu kampanje “Pokret za mentalno zdravlje”, SZO poziva globalnu zajednicu na učešće u “The Big Event for Mental Health”, dosad najvećoj promotivnoj internetskoj kampanji putem koje će tražiti povećana ulaganja u mentalno zdravlje na svim razinama ̶ kako od pojedinaca, poduzeća, tako i civilnog društva.