Izdvajanja iz budžeta Tuzlanskog kantona u cilju podsticanja poljoprivredne proizvodnje konstantno su umanjivanja tokom posljednjih decenija, a ovo se odrazilo i na pad obima poljoprivredne proizvodnje u skoro svim sektorima.

U budžetu Tuzlanskog kantona u ovoj godni biće izdvojeno 400 hiljada KM više za podsticaje u poljoprivredi. U Kantonalnoj vladi vjeruju da će to zaustaviti pad obima poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednici smatraju da ova oblast mora biti sistemski uređena da bi se vidio pozitivan rezultat.

Već pet godina Fahrudin Smajić iz sela Donji Rainci u Kalesiji razvija svoju farmu muznih krava i trenutno ima 49 grla od kojih 35 muznih krava. Taj razvoj je rezultat investiranja vlastitih sredstava i uzetih kredita kod banaka koji usporavaju razvoj farme. Smajić kaže da je njemu, i njegovim kolegama farmerima, država, na ime poticaja, u svakom trenutku dužna.

FAHRUDIN SMAJIĆ, farmer, selo Donji Rainci, Kalesija

„Taj poticaj koji dodje trenutno nama mi možemo jedino tim sredstvima da se proširujemo, nemamo znači, ili druga opcija nam je znači banka, kredit, da bi mi mogli ići dalje. Medjutim u zadnje vrijeme, opet hajde svaka čast pojedinim bankama koje nas prate, ali samo postajemo sve veči i veći robovi bankama, znači, kredit na kredit se diže da bi samo mog’o ići dalje.“

Uz povećanje od 400 000 KM za poticaje poljoprivrednicima u Tuzlanskom kantonu u ovoj godini, Vlada Kantona će izdvojiti i 650 000 KM za unaprjeđenje biljne proizvodnje u primarnoj poljoprivredi. Kada se ovom dodaju i sredstva iz federalnog budžeta, koja su ove godine, u odnosu na prethodnu, veća za oko 18 miliona KM, u Ministarstvu poljoprivrede su uvjereni da će ovo uticati na zaustavljanje pada obima poljoprivredne proizvodnje. Međutim, masovni odlazak mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine ostavlja vidljive posljedice na poljoprivredu.

SAMID ŠARAC, Ministarstvo poljoprivrede u Vladi Tuzlanskog kantona

„Mi smo koncept radili u prethodnih deset godina svjesni činjenice da je TK ima usitnjen posjed zemljišni i onda smo usmjeravali proizvodnju na proizvodnju jagode, maline i kornišona. Najveći pad proizvodnje, a uslovljen je odlaskom radne snage, jeste u ove tri proizvodnje.“

Oblast poljoprivrede u našoj zemlji je u velikoj mjeri neuređeno područje. Zbog nusklađenosti sa evropskim normama, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini godišnje gube oko 50 miliona KM, jer ne mogu dobiti sredstva iz IPARD fonda Evropske unije. Tako neuređena oblast podložna je koruptivnim radnjama.

SUAD SELIMOVIĆ, Udruženje za poljoprivredu i prehrambenu industriju PK Tuzla

“ Ne koriste se resursi kako treba a to sve jeste podložno kriminalu da poljoprivredno zemljište nije na raspolaganju, odnosno nemaju prioritet oni koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i koji imaju registrovanu djelatnost. Ta zemljišta koriste i lica koja nisu ni poljoprivrednici i proizvodjači i koja se bave nekim drugim poslovima itd.“

FAHRUDIN SMAJIĆ, farmer, selo Donji Rainci, Kalesija

„Iskreno, ja lično sebe vidim da se neću lahko predati, boriću se maksimalno da ostvarim svoje nekakve ciljeve. Moji ciljevi su recimo otprilike masimalno ću ići do nekih 100 muznih grla ako, sad kažem, ako bude razumjevanja od države.“

Ovaj farmer ipak priznaje da ne zna do kada će biti optimističan. Oklijevanje vlasti da urede oblast poljoprivrede i usklade je sa evropskim normama rezultira stalnim opadanjem udjela poljoprivrede u ukupnom bruto društvenom proizvodu države. Zbog toga i ne treba čuditi što uvozimo više od 70 % poljoprivrednih proizvoda.