Svečanom ceremonijom u Ipsali, na tursko-grčkoj granici, Trans-anadolijski plinovod (TANAP), najduži dio Južnog plinskog koridora, zvanično je povezan s Evropom, čime počinje isporuka plina iz Azerbejdžana Evropi.

Ceremoniji u turskom gradu Edirneu, prisustvovali su predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković.

Od ukupnog godišnjeg kapaciteta TANAP-a koji iznosi 16 milijardi kubnih metara plina, Turska će koristiti šest milijardi kubnih metara. Preostalih deset milijardi kubika bit će isporučivano evropskom tržištu.

Krak TANAP dug je 1.850 kilometara, a od istočnog turskog grada Ardahana prolazi kroz 20 provincija, 67 distrikta i 600 sela u Turskoj. TANAP je najveći plinovod u južnom koridoru s dužinom od 1.850 kilometara i 16 milijardi kubnih metara kapaciteta prirodnog gasa.

Ovim plinovodom se dovodi prirodni plin iz azerbejdžanskog plinskog polja Shah Deniz 2 u Tursku, odnosno u grad Eskisehir. Tu su izgrađene kompresorske stanice, odakle plinovod dalje ide do Ipsale na tursko-grčkoj granici, gdje se TANAP povezuje na Transjadranski gasovod (TAP), koji azerbejdžanski plin isporučuje evropskom tržištu.

Jadransko-jonskim krakom, na ovaj koridor bi trebala biti spojena i Bosna i Hercegovina.

“Ovo je veliki događaj. Danas spajamo čitav niz država od Kaspijskog jezera do Jadranskog mora. To donosi dobrobit svim našim zemljama. Sigurno i efikasno snabdijevanje energijom temelj je modernih ekonomija. Bez toga je nezamislivo funkcioniranje cjelokupnog savremenog života. Zato energija ima ogromnu moć, a energetski projekti imaju enorman značaj. Takav je i ovo projekat”, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

Naglasio je da je riječ o jednom od najznačajnijih energetskih projekata na globalnoj mapi.

“Transanadolijski gasovod, koji je doveo prirodni gas iz Azerbejdžana u Tursku, već je u cijelosti završen. U izgradnji je Transjadranski gasovod koji će dovesti azerbejdžanski gas sve do Italije. Za nas u Bosni i Hercegovini je najvažniji treći dio ovog megaprojekta, Jonsko-jadranski gasovod, koji će dovesti azerbejdžanski gas do Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja Zapadnog Balkana”, rekao je Džaferović.

Bosna i Hercegovina, naveo je, snažno podržava ovaj projekt i prepoznaje njegovu razvojnu vrijednost i korist koju će donijeti građanima.

Jonsko-jadranski krak će se protezati od Albanije, preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine, do Hrvatske, sa previđenim kapacitetom od oko pet milijardi kubnih metara godišnje. To će osigurati novu rutu snabdijevanja prirodnim gasom za Bosnu i Hercegovinu.

“Ovo je projekt koji će nam donijeti veću energetsku sigurnost, diverzifikaciju energetskih izvora, velike ekonomske i razvojne potencijale i jako pozitivan utjecaj kada je u pitanju zaštita okoliša. Energetski projekti poput ovog povezuju i ujedinjuju države i ljude na temelju principa uzajamne koristi. Zato oni predstavljaju veoma moćno sredstvo za jačanje mira i stabilnosti”, zaključio je Džaferović.

Protok plina Turskoj preko TANAP-a, čije su investicije iznosile oko sedam milijardi dolara, počeo je 30. juna prošle godine.