Republika Srpska od 2017. godine ima Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, te bi novi Zakon o zaštiti uzbunjivača doveo do pojave dva zakona koja regulišu istu materiju. To je obrazloženje skupštinskog Zakonodavnog odbora nakon što su sa dnevnog reda proteklog zasjedanja entitetskog Parlamenta skinuli prijedlog poslanika Draška Stanivukovića.

Iz resornog ministarstva napominju da su otvoreni za eventualne izmjene postojećeg zakonskog rješenja.

Ko će zaštititi radnike koji su premještani sa posla zato što su bili uz uzbunjivače Pravde za Davida, i sve one koji nisu ukazali na korupciju, ali su ukazali na druge nezakonite radnje? Ovim i drugim pitanjima Draško Stanivuković odgovorio ja na konstataciju da zakon koji je predložio neće biti predmet poslaničke rasprave.

“Kažu imamo Zakon o zaštiti ljudi koji prijavljuju korupciju, ali ko štiti ljude koji upozoravaju na piralen, ko štiti ljude koji kao Bandić prijete smrću ljudima koji dođu u policiju i, na kraju, čovjek koji je sugerisao i bio uzbunjivač i rekao javnosti je kažnjen za neovlašteno snimanje, a Bandić nikakvu kaznu ne snosi. To nije korupcija, ali je čovjek uzbunjivač, važan za javnost”, kaže Draško Stanivuković, poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

U opoziciji takvu situaciju vide kao unaprijed odbacivanje svega što nije došlo iz redova vlasti. U vladi, međutim, takve tvrdnje odbacuju i ne isključuju mogućnost eventualnih izmjena postojećeg Zakona, kada se i ukoliko za tim ukaže potreba.

“Ja mislim, uz respekt na trudu i radu ljudi koji su pripremili novi tekst zakona, da smo u ovom trenutku postupili onako kako je zaista trebalo, da ne možemo imati dva zakona u istoj oblasti u primjeni. Ali, svakako proučavamo detljnije tekst”, rekao je Anton Kasipović, ministar pravde Republike Srpske.

Kroz izmjene postojećeg Zakona bi, smatraju u Transparency internationalu, trebalo poboljšati određene definicije kojim bi se proširio krug lica koja mogu uživati zaštitu. Spornim smatraju prekratke rokove koji se odnose na sudsku zaštitu.

“Mi predlažemo da se rokovi koji se odnose na sudsku zaštitu produže i da prijavioci korupcije, kada govorimo o sudskoj zaštiti i rokovima, uživaju vrlo sličnu zaštitu koju, recimo, uživaju lica koja su pretrpjela neki vid diskriminacije”, rekao je Uglješa Vuković, Transparency international u BiH.

Na državnom nivou, ova oblast je regulisana samo za osobe u državnoj službi, što znači da je zakonski zaštićeno tek oko 20 hiljada osoba. Na federalnom nivou, još uvijek se radi na zakonskom rješenju. No, i dalje se rijetki odlučuju na takav potez.

“Od sva tri zakonska rješenja, meni se čini da je ovaj u Republici Srpskoj najkompletniji, mada i njega treba doraditi kada se vidi koliko toga je neriješeno. Ono što mene najviše brine kao građanku je to što ne mogu da garantujem da će ijedan prijavitelj korupcije, na bilo kojem nivou, biti stvarno i zaštićen”, kaže Dženana Alađuz, direktorica Fondacije Infohouse.

Svojevremeno istraživanje ACCount mreže pokazalo je da je u prve četiri godina primjene državnog Zakona Agencija za prevenciju korupcije Bosne i Hercegovine primila 20 zahtjeva za dodjelu statusa uzbunjivača, a taj status dodijeljen je u samo pet slučajeva.