Novinarstvo je profesija u kojoj se svakodnevno ostvaruje veliki broj ličnih kontakata, a bez obzira na mjere prevencije, mogućnost zaraze koronavirusom je velika. To pokazuje veliki broj oboljelih. Među preminulim od posljedica sve su češća imena novinara.

Snimiti kadar, napraviti fotografiju, napisati informaciju tačnu i objektivnu. Posljednjih godinu prednjače one o pandemiji. Ali, su se uslovi dobijanja informacija uopšte, kaže nam Igor, promijenili. Dužnosnici svih nivoa vlasti iskoristili su pandemiju da se zatvore. Tako su se zaštitili od neugodnih pitanja, pa i onih od ključne važnosti za građane u vrijeme pandemije.

IGOR BOŽOVIĆ, novinar BH radija 1

“Sada kada zovete na telefon, javit ću vam se u to i to doba me nazovite, točno u to minutu, nemojte kasniti, to su sve pritisci na novinare. Kada dođete do snimanja te telefonske izjave, tada vam se niko ne javlja”, rekao je Božović.

Kao jedan od primjera zatvorenosti Vahidin navodi primjer gradske vlasti u Tuzli. Sjednice Vijeća su bile u online formi, gotovo bez mogućnosti postavljanja pitanja.

VAHIDIN MUJAGIĆ, novinar O kanala

“Ljudi se snalaze kako znaju i umiju. Imaju neke svoje insajdere unutar Vijeća, imaju informacije, snimaju izjavice, snimaju. Viber izjave su svima na vrh glave. Opština Tuzla i Gradska uprava su najzatvorenijij, dok ostale institucije kantonalne, nije biloproblem doći do izjave”, objasnio je Mujagić.

Zbog pandemije mnogi novinari su ostali bez posla. Nekima su plate smanjene. Polovina njih radi pod nedefinisanim radno-pravnim statusom. Novinarska udruženja zatražila su da medijski djelatnici budu na listi prioriteta za vakcinaciju, nakon zdravstvenih radnika i ugroženih kategorija stanovništva. Pismo u tom kontekstu upućeno je ambasadama Rusije i Kine, sa molbom da pomognu u nabavci i doniranju vakcina za medijske radnike.

MARKO DIVKOVIĆ, Udruženje BH novinari

“Broj novinara koji su inficirani i koji su oboljeli samo je zapravo surovo potvrdila da je taj naš prijedlog imao smisla. On sada ima posebno smisla kad pogledamo ukupan broj novinara, ukupnu situaciju u kojoj rade i same posljedice. Broj osoba sa kojima se novinari svakodnevno susreću i broj onih koji ne poštuju temeljne preporuke zdravstvenih organa, samo zapravo pogoršava situaciju u kojoj rade”, naglašava Divković.

Sve vrijeme pandemije koronavirusa novinari izvještavaju sa mjesta događaja o borbi, prevenciji posljedicama zaraze. Jedna je to od profesija, koja ni u jednom trenutku nije prekidala rad.