Iako su vlasti od početka pandemije najavile veću pomoć poljoprivrednicima, situacija je sve teža i sve je manje onih koji se bave poljoprivredom. Iz udruženja poljoprivrednika kažu da mali i srednji proizvođači, od kojih u najvećoj mjeri zavisi opstanak poljoprivrede, propadaju i gase gazdinstva.

“Nema neke velike računice, ali mora se raditi” – ovim riječima dvadesetdevetogodišnji poljoprivrednik Vojislav Lukić opisuje trenutnu situaciju u poljoprivredi. Kako kaže, situacija je iz godine u godinu sve gora, ali on je ipak odlučio da ostane na selu.

VOJISLAV LUKIĆ, poljoprivrednik

„Narod mora sijati, a evo gorivo skače, repromaterijal skače, sjemena već pionir teško doći do njega, nema, ali šta ćeš, mora se sijati. Moraš raditi 24 sata da imaš nešto, a da radiš umjereno ili nešto normalno, nema“.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, nakon nekoliko godina drastičnog pada, tokom prošle godine zabilježeno je blago povećanje broja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.

ŽELJANA BASTAŠIĆ, Ministarstvo poljoprivrede

„Ukupan broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava na području Bijeljine je 6.175, na isti dan 2020. godine, ukupan broj gazdinstava je bio 5.947. Broj poljoprivrednih gazdinstava povećao se za 228 gazdinstava“.

Iz Udruženja poljoprivrednika kažu da je statistika jedno, a stanje na terenu nešto drugo.

STOJAN MARINKOVIĆ, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača

“Smanjuje se broj poljoprivrednika generalno, međutim ljudi pokušavaju da koliko toliko anuliraju gubitke i žele da se uključe u podsticaje da ispeglaju gubitke i po bilo kom osnovu ostvare subvencije, ma kolike one bile”.

Dok čekaju da institucije reaguju i bar na neki način zaštite domaću proizvodnju, stasava nova generacija mladih poljoprivrednika koji pokušavaju da se organizuju kroz osnivanje zadruga.

GORAN SIMIĆ, ravnatelj Poljoprivredne zadruge “Obarska”, Bijeljina

“Odlučio sam ostati na selu, pokušati, sada smo nekolicina nas mlađih i manji broj starijih koji sa iskustvom treba da nam pomognu, odlučili da probamo na taj način da doprinesemo. Cilj je da se poljoprivrednici, više manjih porodičnih gazdinstava udruže i da na taj način budemmo konkurentni na tržištu i kako bi lakše ostvarili svoja prava i pronaći krajnjeg kupca“.

Naši sagovornici ističu da je rješenje novi pristup. Iako je BiH plodna zemlja, ukoliko izostanu veća ulaganja poljoprivredi i zaokret u politici prema ovoj djelatnosti, neobrađena polja i gašenje sela i dalje će biti dominantna slika.