Međunarodni zvaničnici od sutra su u posjeti Bosni i Hercegovini. Njihove trodnevne susrete sa predstavnicima vlasti naše zemlje mnogi već nazivaju “ofanzivom” i pritiskom stranaca da se konačno dogovore izmjene Izbornog zakona. Pritisak je, po svemu sudeći neophodan, jer se SDA i HDZ od Mostarskog sporazuma ni pedalj nisu približili dogovoru. Hoće li međunarodna zajednica moći da “pogura” ka dogovoru?

Crvena linija – pređena. Rok probijen. SDA i HDZ BiH, čini se, ništa bliži dogovoru. Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona – jedva da i formalno funkcioniše. To je ono što će predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini iznijeti na sto pred Metjua Palmera, američkog izaslanika za zapadni Balkan. Palmer će nekoliko dana boraviti u Bosni i Hercegovini. Sa članovima Predsjedništva BiH sastaće se zajedno, a onda i jedan na jedan. Razgovaće i sa liderima i delegacijama SDA i HDZ-a. Jedni optimistični, a drugi spremni za pregovore.

DRAGAN ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH

“Mi smo vrlo blizo dogovoru oko Predsjedništva. Ja mislim da je to sad samo pitanje izbora, da li to uraditi izravno ili neizravno. Oba modela, ja mislim da su razrađena. Biće ti intenzivni razgovori, nadam se da ćemo za jedno bar pitanje naći odgovor u nedjelju, a onda ćemo vidjeti koliko će nam još vremena trebati za ova druga pitanja.”

BAKIR IZETBEGOVIĆ, predsjednik SDA

“Ako su zainteresirani iz HDZ-a za jednu stvar, za izmjenu konstrukta Ustava Bosne i Hercegovine, onda smo mi zainteresirani za ovu drugu. Oni smatraju da su diskriminirani na jedan način, mi smatramo da smo
diskriminirani na drugi način. Stvar pregovora.”

A pregovaralo se. I to još od Mostarskog sporazuma, tačnije više od godinu dana. Od svojih stavova niko ni milimetar nije odstupio.

ENVER KAZAZ, politički analitičar

“Izetbegovićev zahtjev da se smanje ovlasti Doma naroda i svedu na one ovlasti koje ima Vijeće naroda u Republici Srpskoj je nerealan. HDZ, odnosno Čović ne može na to pristati i to bi značilo korjenitu promjenu Ustava i na neki način napuštanje koncepta konstitutivnosti kao temelja Dejtonskog sporazuma. S druge strane,očigledno je da Čović želi u potpunosti primjeniti princip konstitutivnosti, ojačati pozicije HDZ-a, ne i Hrvata u domovima naroda. Nije cilj naših političara postići dogovor, nego blokirati mogući dogovor kako bi ojačali naconalističke pozicije.”

Palmer je u martu razgovarao sa liderima vladajućih stranaka, te jasno rekao kakav je stav Sjedinjenih Država. Do svoje naredne posjete očekivao je promjene za koje je, između ostalih, bila zadužena i Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona.

ALMA ČOLO, predsjedateljica Interresorne radne skupine za izmjenu Izbornog zakona

“Vjerujte, nemamo ništa lijepo da mu kažemo. Očekujem ozbiljne kritike na račun Bosne i Hercegovine.”

Kritike su itekako zaslužene, smatraju analitičari.

TANJA TOPIĆ, politička analitičarka

“Da se stiče utisak da je predstavnicima međunarodne zajednice više stalo do izmjena Izbornog zakona nego domaćim političkim liderima. Sasvim sigurno je da će postojati određeni pritisak, a takođe je moj utisak da je te promjene Izbornog zakona nemoguće izvesti bez međunarodnog pritiska.”

Da bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava i presude Suda BiH, mora se mijenjati Izborni zakon, ali i Ustav Bosne i Hercegovine, te regulisati izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i delegata u federalni Dom naroda. Od Amerikanaca i Evropljana obje strane imaju velika očekivanja – da ponovo rješavaju unutrašnje probleme, i ponude kompromis koji će svima podjednako ne-odgovarati.