U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, septembar je u znaku velikih poljoprivrednih radova i ubiranja plodova rada. Berba kukuruza, ali i drugih kultura je u punom jeku, a poljoprivrednici kažu da je iza njih, uprkos svemu, dobra sezona.

Zbog najavljenog drugog talasa koronavirusa, većina njih razmišlja o tome hoće li pripremati zalihe.

Poljoprivrednici u Semberiji ovih dana podvlače crtu i još jednu poljoprivrednu sezonu privode kraju. Đorđe Vakčić iz Male Obarske zadovoljan je ovogodišnjim prinosom. Kako kaže, bilo je i problema ali, imajući u vidu nepredviđene okolnosti, izvukli su maksimum.

“Standardno poljoprivrednici, ne može se čekati pandemija, moramo raditi. Imaju poslovi koji ne mogu da čekaju. Idu svojim tokom. Pandemiju nisu poljoprivrednici pretjerano osjetili”, kaže Vakčić.

Imajući u vidu najavljeni drugi talas virusa, mnogi razmišljaju o pravljenju zaliha hrane.

“Ozbiljan poljoprivrednik treba da ima neke zalihe hrane, ne možemo se uzdati da će nam neko dati, da će pomoći. Moramo da se pripremamo, šta ako se desi nešto nepredviđeno”, ističe Vakčić.

Međutim, stručnjaci uvjeravaju da za tim nema potrebe.

“Bilo je prijedloga od strane ministarstva da se rade zalihe i uvezu, međutim procijenili smo da to tržišno nije neophodno ima dovoljno svih strateških proizvoda koji su neophodni u slučaju krize”, tvrdi direktor PD “Semberija” Bijeljina Branislav Andrić.

Problemi će se tek osjetiti, predviđaju poljoprivrednici. Uz to, smatraju da je koronavirus samo dodatno istakao brojne manjkavosti sistema.

Predviđanja stručnjaka su da će ovogodišnja jesenja sjetva biti znatno siromašnija u odnosu na ranije godine. U Bijeljini najavljuju povećanje budžetskih izdvajanja za podsticaje naredne godine, kako bi se lakše pregurala nova sezona.

“Da 6 odsto od ukupnog budžeta bude budžet agrarnog fonda, prema tome budžet bi trebao biti oko 2,5 miliona što bi otvorilo mogućnost za nove vrste podsticaja”, ističe Zlatan Lazarević, v.d. direktora Agrarnog fonda Grada Bijeljine.

Kada se podvuče crta, poljoprivrednici će ovu godinu pamtiti po natprosječnom rodu i prinosu šljive, pšenice i povrća, dok će im u gorkom sjećanju ostati plasman i cijene.