Agenciji za lijekove u Bosni i Hercegovini nijedan proizvođač odnosno pravni zastupnik nije se obratio za dozvolu stavljanja vakcine protiv KOVIDA-19 u promet. Za sada je poznato da BiH čeka dolazak vakcina putem kovaks mehanizma i to između četiri i pet hiljada. Međutim, zbog procedura i koordinacija otežana je direktna nabavka vakcina. Dok se u našoj zemlji radi na tumačenjima mogućnosti za direktnu kupovinu, čini se da samo bogati dio svijeta nema takve probleme. Zato su Ujedinjene nacije upozorile na vakci-nacionalizam, odnosno da je većina vakcina za bogate.

U Federalnom ministarstvu zdravstva tvrde da je za direktnu kupovinu vakcina potrebno izmijeniti Zakon o javnim nabavkama i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima. Kada se to reguliše, pojašnjavaju, ako je riječ o neregistrovanom lijeku i zaključi se ugovor sa kompanijom koja zastupa stranog prizvođača koji ima neregistrovan lijek, dostavlja se zahtjev za odobravanje interventnog uvoza.

Iz Agencije za lijekove nam je odgovoreno da se zaključno sa petkom, 15.01., Agenciji nije obratio nijedan proizvođač, odnosno pravni zastupnik proizvođača sa zahtjevom za davanje dozvole za stavljanje vakcine protiv KOVID-19 u promet u BiH.

Zastupnički dom Parlamenta BiH zadužio je Vijeće ministara da hitno koordiniše sa entitetskim nadležnim ministarstvima u vezi sa hitnom nabavkom vakcina. Zaduženo je и da u koordinaciji sa Agencijom za lijekove primjenom člana 38. Zakona o lijekovima otkloni formalne zakonske prepreke za hitnu nabavku vakcina.

I dok se BiH za sada bavi procedurama i koordinacijama, UN upozorava na nedostatak solidarnosti u vezi sa raspodjelom vakcina. Bogati ih nabavljaju prekomjerno, za siromašne ih nema.

Dok jedni čekaju, a drugi nabavljaju preko potrebe, zanimljivo je da je Svjetska zdravstvena organizacija saopštila da zbog nedostatka podataka o sigurnosti vakcina protiv koronavirusa ne želi da izda preporuku da dokaz o vakcinaciji treba da bude uslov za međunarodna putovanja.