I 2019. godine kriza u Siriji je bila u fokusu svjetske javnosti. Predsjednik Bašar el Asad učvrstio je svoju poziciju na terenu, ali ofanziva turske vojske na sjeveru zemlje dala je novu dimenziju krizi.

Do novog zaoštravanja došlo je na relaciji Vašington i Teheran, kao i Saudijska Arabija i Iran, a na trenutke tenzije su prijetile i izbijanjem vojne intervencije u Iranu. Zamrznuti konflikt u Kašmiru, u ovoj godini još jednom je pokazao kako se svijet lako može naći na ivici sukoba nuklearnih sila.

Osmogodišnji sukob u Siriji, 2019. godine ušao je u novu fazu kada je Turska u oktobru pokrenula ofanzivu protiv kurdskih snaga, nakon što je Amerika povukla svoje trupe iz zemlje u kojoj je Bašar el Asad vraćao pod kontrolu sve veće dijelove zemlje. Uprkos osudama, Turska nije odustala od svog cilja, a kurdske snage, nekadašnji saveznici Sjedinjenih Država, povlače se sa tursko-sirijske granice.

REDŽEP TAJIP ERDOAN, predsjednik Turske

“Ako nas kojim slučajem teroristi nastave napadati s ovog područja, nastavićemo provoditi našu vojnu operaciju u tom području”.

Uporedo sa ofanzivom na sjeveru Sirije, oružana grupa ISIL ostala je bez svog osnivača. Abu Bakr al Bagdadi ubio se tokom operacije američkih specijalnih snaga na sjeveroistoku Sirije. U 2019. godini Iran i Sjedinjene Američke Države našli su se na samom rubu rata, nakon incidenta sa iranskim obaranjem američkog drona u Hormuškom moreuzu.

HUSEIN SALAMI, komandant Revolucionarne garde

“Rano jutros sistem protivvazdušne odbrane Revolucionarne garde oborio je američku bespilotnu špijunsku letjelicu koja je prešla našu granicu i narušila našu nacionalnu sigurnost. Mi nemamo namjeru da ratujemo sa bilo kojom zemljom, ali smo potpuno spremni za rat”.

Odluka američkog predsjednika da u posljednji trenutak obustavi planirane vojne udare na Iran zaustavila je potencijalni sukob između dvije rivalske sile.

DONALD TRAMP, predsjednik SAD-a

“Ne tražim rat, a ako ga bude biće to uništenje kakvog svijet nije vidio. Ne želim to da uradim, ali oni ne mogu imati nuklearno oružje. Ako žele da razgovaraju, dobro. U suprotnom živjeće u slomljenoj ekonomiji dugo vremena”.

Napad bespilotnim letjelicama na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, kojoj je najveći saveznik Vašington, izazvao je prijetnju ratom između Irana i Sjedinjenih Država. Iako su odgovornost za napad preuzeli jemenski Husi, i Vašington i Rijad tvrde kako iza napada stoji Teheran, koji negira te optužbe.

princ ABDULAZIZ BIN SALMAN AL SAUD, saudijski ministar energetike

“Ovaj napad na Kraljevinu i njen naftni sektor nije usmjeren samo na Saudijsku Arabiju već će i njeni negativni učinci utjecati na globalnu ekonomiju i sigurnost opskrbe energijom te na berze i globalna tržišta“.

U 2019. godini svijet se našao na ivici nukelaranog rata zbog jednog zamrznutog konflikta: Kašmira. Taj sporni region, oko kojeg se decenijama spore Indija i Pakistan ponovo je uzdrmao odnose dvije nuklearne sile, nakon međusobnih zračnih napada izazvanih nedavnim terorističkim napadom u indijskom dijelu Kašmira.

AFTAB AHMED, stanovnik Islamabada

“Mi smo uz pakistansku vojsku. Naučićemo lekciju indijskog premijera Modija, koju će pamtiti cijelog svog života”.

SIDU, analitičar

“Obje strane poslale su poruku da će se uskoro dogoditi odmazda u slučaju bilo kojeg budućeg napada od terorističkih grupa iz Pakistana. Mislim da će sličan odgovor biti i sa pakistanske strane. To znači da bi u tom slučaju moglo doći do još veće eskalacije”.

A kraj godine najavio je otvaranje novog starog konflikta, onog u Libiji. General Halifa Haftar, lider jedne od dvije rivalske vlade, pokrenuo je u decembru novu veliku ofanzivu s ciljem osvajanja glavnog grada uz poruku kako priča o Libiji još nije završena. Poput kriza u Kašmiru i na Srednjem istoku.